Desetak metara ispod polazne postaje dubrovačke panoramske žičare Vatrogasni je operativni centar vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika. U nedavno opremljenom središtu, vatrogasci Nikša Ivančević i Niko Mantalica, voditelj i dežurni operativnog centra, na nekoliko ekrana ispred sebe uživo prate panorame vidokruga kamera postavljenih na lokacijama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U fokusu njihove pažnje su ekrani koji pokazuju trenutno stanje na aktualnom požarištu u Metkoviću i kod Orebića. Susjedni ekran pokazuje požar u Konavlima koji također istovremeno gori, 17 kilometara zračne linije udaljen od kamere na brdu Srđ. Na kompjutorskom ekranu crvenim se svjetlom oglašavaju novi alarmi za moguće požare. Ivančević i Mantalica okreću kamere i zumiraju mjesta alarma, provjeravaju radi li se o novom mogućem požaru. Procijene li da je opasnost prava, na mjesto požara upućuju najbližu postrojbu vatrogasaca. Tako funkcionira integrirani protupožarni videonadzor koji kamerama Odašiljača i veza pomaže vatrogascima daleko jednostavnije i brže detektirati požar u njegovu samom začetku.
Ovo je prva protupožarna sezona za sustav koji je u funkciji u četiri hrvatske obalne županije. Osmislili su ga istraživači Katedre za modeliranje i inteligentne računalne sustave, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje na Sveučilištu u Splitu, dr. Ljiljana Šerić, dr. Dario Stipaničev i dr. Damir Krstinić te ga razvili uz pomoć tvrtke Odašiljači i veze i Hrvatskih šuma. Odašiljači i veze projektirali su i implementirali složenu komunikacijsku i serversku infrastrukturu, montirali kamere na antenske stupove dok je FESB razvio programsku podršku. Hrvatske šume su kupile ovaj sustav i prvi su njegov korisnik od lipnja ove godine, odnosno početka požarne sezone. Osim vatrogasaca i upravitelja šuma sustav se može koristiti i za nadzor nacionalnih parkova te službe zadužene za sigurnost i nadzor u slučajevima drugih ugroza i elementarnih nepogoda koje utječu na sigurnost građana.
Nadzor i motrenje
U Odašiljačima i vezama ne dvoje o tome kako je ovaj višemilijunski projekt u svakom smislu isplativ: “Vrijednost ovog sustava je neprocjenjiva u odnosu na spašavanje ljudskih života i prirodnih bogatstva koje posjedujemo”.
Dr. Ljiljana Šerić objašnjava kako se istraživačka grupa FESB-a već 15 godina bavi istraživanjem požara otvorenog prostora. Požare koriste kao “case study” za svoja znanstvena istraživanja jer se primarno ipak bave računalstvom. A da ne bi ono ostalo samo na znanstvenom radu i člancima, razvili su sustav za nadzor i motrenje šumskih požara posredstvom kamera koje su postavljenje na odašiljačima OiV-a.
- Aplikacija je kompleksna, s web-sučeljem, serverskim dijelom oslanja se na kamere na terenu gdje aplikacija automatski motri i nadgleda područje radijusa 7 do 10 kilometara oko lokacije kamera i traži znakove požara, dima i vatre te automatski podiže alarme u sučelju. U trenutku kada se požar dogodi, vatrogasci imaju živu sliku s terena, imaju mogućnost zaustavljanja kamere i zumiranja toga dijela. Virtualno su prisutni na lokaciji gdje s takvog povišenog položaja kamera imaju daleko bolji pregled požara nego kada se nalaze na terenu - govori dr. Šerić.
Kamere Odašiljača i veza postavljene su na 43 lokacije, uglavnom na njihove stupove, a dijelom i na stupove drugih telekomunikacijskih operatera. Lokacije su birali vatrogasci i Hrvatske šume, s obzirom na lokacije šuma prve kategorije ugroženosti od požara. Prije nekoliko godina napravljen je, naime, pilot-projekt videonadzora kroz europski “Holistic” koji ima za cilj prevenciju i smanjenje posljedica prirodnih rizika i katastrofa, s posebnim naglaskom na smanjenje rizika od šumskih požara i potresa. Kroz projekt Holistic obalne županije su postavile kamere na tri lokacije i one su također i sada u funkciji. Pokazalo se to vrlo korisnim, a temeljem tog iskustva Hrvatske su šume i krenule u ovaj veći projekt s “Odašiljačima i vezama”, gdje su kamere postavljene u Dubrovačko neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.
Stipe Pletikosić voditelj je projekta videonadzora iz Odašiljača i veza koji omogućuje vatrogascima u svakoj županiji da im slika dođe u županijski nadzorni centar.
- Ugrubo, od Svetoga Roka do Dubrovnika postavljene su ukupno na 43 telekomunikacijska stupa po dvije kamere koje omogućuju pogled od 360 stupnjeva. Kamere su fiksne, a u njima je mobilna leća koja omogućava okretanje u smjeru požara, optičkog zuma 32 puta. Nismo napravili nešto što nitko u svijetu nema, samo je novost integracija videonadzora i profesionalne radijske komunikacije za krizna stanja unutar istoga sustava - govori Pletikosić.
Sustav je detektirao nedavni početak požara kod Orebića i Metkovića koje je rasplamsala jaka bura, pratili su ih i županijski nadzorni vatrogasni centar i dubrovački vatrogasci, a kako je sustav konfiguriran tako da mu se može pristupiti s autorizacijskim datotekama bilo gdje, požar se u realnom vremenu pratilo i u vatrogasnom operativnom središtu u Divuljama.
Manje opožarene površine
Županijski nadzorni centri su ti koji prate kamere na području svoje županije cijelo vrijeme vatrogasne sezone. Sustav je uključen stalno, no uz manji broj operatera kada sezona požara prođe. Arhitektura sustava je takva da bilo tko s autorizacijskim podacima, naravno, može pristupiti sustavu internetskom vezom s bilo koje lokacije. Županijski vatrogasni zapovjednici imaju čak i pristup s mobitela i tableta.
Stručnjaci FESB-a, Odašiljača i veza i vatrogasci analizirat će uskoro učinak prve sezone videonadzora i dogovoriti smjerove daljnjega razvoja kako bi se ovaj sustav, u čiju korisnost ne sumnja nijedan od naših sugovornika, još poboljšao.
- Požare nećemo zaustaviti, oni su prirodna pojava, ali možemo raditi na prevenciji, ranom otkrivanju i učiti iz iskustava. Za pravu ocjenu učinkovitosti sustava nemamo još dobru arhivu, ali smo primjerice prošle godine, koja je bila prilično gadna, pogotovo u Šibensko-kninskoj županiji, dobili zapise njihovog županijskog vatrogasnog zapovjednika koji je nakon svakoga požara dronom snimao opožarene površine za svoju arhivu. Tako smo uspjeli te snimke korelirati s radom sustava Holistic i na neki ga način provjeriti. Već tu smo primijetili da su u krugu koje pokrivaju kamere opožarene površine bile znatno manje. Procjenjujemo da se ranom detekcijom požara i nadzorom za vrijeme požara kada vatrogasci znaju raspon požara, može puno bolje reagirati - govori dr. Šerić.
S obzirom na to da požarna sezona traje do 30. rujna, kompletna statistika bit će dostupna tek početkom listopada kada će ona biti službena i potvrđena od strane OIV i FESB tima.
Iz Odašiljača i veza potvrdili su, međutim, da je tijekom srpnja bilo 103 potvrđena alarma u sustavu, a u kolovozu 100 potvrđenih alarma. To su službene statistike OiV-a, a neslužbene informacije s uključenim rujnom pokazuju da se radi o ukupno 350 potvrđenih alarma!
U Vatrogasnom operativnom centru u Dubrovniku očekuju da se uskoro nadzorna kamera OiV-a postavi i na Idro na Korčuli, desetu lokaciju u županiji.
- Ovo nam omogućuje live uvid u ove požare pa se može procijeniti koliko je snaga potrebno za intervenciju - objašnjava voditelj operativnog centra Ivančević prednosti videonadzora.
Uz kamere OIV-a, Dubrovački vatrogasci razvili su zadnjih desetak godina i svoj vlastiti videonadzor panoramskim kamerama na pet lokacija na području Grada. On ne detektira požare niti arhivira sliku, ali vatrogascima omogućuje brzo djelovanje na području grada. Sustav kamera Odašiljača i veza, međutim, snima i arhivira sve slike i radi detekciju. Ivančević pokazuje kako iz sjedišta u Dubrovniku može upravljati svim kamerama, ući u svaki alarm pojedine kamere, jer sustav arhivira sve alarme, a također arhivira i sve fotografije s kamera.
- Možemo primjerice dohvatiti sve slike iz arhive za određeno vremensko razdoblje pa napraviti timelapse, vidjeti kako se širio požar, napraviti analizu - dodaje Ivančević.
Simulacija širenja požara
Hrvatska vatrogasna zajednica od ove godine ima i jedinstveni sustav Upravljanja vatrogasnim intervencijama (UVI) koji je napravila s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, a koji je u cijelosti financirao Hakom. Njime se želi postići veća efikasnost postrojbi i opreme te i jedinstveni sustav obrade i distribucije informacija. Kroz pet modula UVI-a može se pratiti svako vozilo na terenu, i prikazati svu opremu koja je izašla na pojedino požarište. U sustav su u Dubrovniku primjerice unesene i informacije o hidrantskoj mreži, osim što je svaki hidrant fotografiran, sustav daje informaciju do posljednjeg detalja - gdje se nalazi, je li podzemni ili nadzemni, koliki je u hidrantu tlak i koliki protok vode te koji ključ za njega koristiti. Unesene su i lokacije trafostanica, vodotoka, baza opasnih tvari, a sve podatke u ovaj sustav unose vatrogasci. U modulu Vatronet HVZ-a, unesene su i sve informacije o postrojbama, vozilima i drugoj opremi, a sustav pruža mogućnost unosa svakog detalja, sve do izvješća o liječničkim pregledima svakog pojedinog vatrogasca.
Sustav je modularan i omogućava daljnja proširenja. Na FESB-u su razvijena još dva modula - jedan je mikrolokacijski indeks rizika požara, tako da se može izaći na teren na temelju meteoroloških parametara i napraviti mapa rizika gdje se može očekivati mogućnost požara u tom trenutku. Još je zanimljivija simulacija širenja šumskoga požara. Na temelju točke gdje je izbio požar, konfiguracije terena, meteoroloških parametara i vegetacijskog pokrova izračunava se najvjerojatniji scenarij razvoja požara kroz neka tri sata. To vatrogascima uvelike može pomoći u donošenju odluka gdje uopće rasporediti snage, treba li obaviti evakuaciju itd. kako bi sve relevantne službe bile spremne za akciju i doslovno preduhitrile požar.
Aplikacija koju su razvili FESB i OiV prilagođena je mediteranskom području, odnosno bazirana je da se optimizira za mediteransku vegetaciju. Iz toga razloga očekuje se interes iz drugih zemalja iz okruženja za ovaj sustav. Stipe Pletikosić potvrdio je kako su Grci već pokazali zanimanje za otkup ove aplikacije.
- Upravo smo bili krenuli u pregovore o prezentacijama sustava, a onda se kod njih dogodila ona tragedija, pa sada najviše eto iz ljudskih razloga, da ne ispadne da forsiramo na njihovoj nevolji, čekamo hoće li se javiti - kaže Pletikosić.
U četiri županije ukupno postavljeno 46 kamera
Hrvatske šume su pred protupožarnu sezonu 2018., uz postojeću motriteljsko-dojavnu službu, uložile 20 milijuna kuna u sustav videonadzora OiV-a i FESB-a.
Sustav obuhvaća područje četiri županije: Zadarske 11 kamera za videonadzor, Šibensko-kninske 8 kamera, Splitsko-dalmatinske 19 kamera i Dubrovačko-neretvanske županije 8 kamera. Na području Šumarije Dubrovnik 3 kamere, Šumarije Metković 1 kamera, Šumarije Korčula 4 kamere - konkretno 3 na Pelješcu. U sklopu videonadzora, HŠ d.o.o. potpisao je ugovore o suradnji s vatrogasnim zajednicama županija te financiraju i osoblje u nadzornim operativno-informativnim centrima.