Povodom 27. godišnjice osnutka Hrvatske vojske načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Mirko Šundov za Jutarnji list otkriva koja je najveća sigurnosna prijetnja za Hrvatsku, kakva bi bila Hrvatska vojska bez NATO-a, najavljuje formiranje satnije hrvatskih marinaca u Pločama te pojašnjava zašto bi već danas morao biti poznat njegov nasljednik na čelu vojske.
Kad se osvrnete na početke Hrvatske vojske, koliko ste danas zadovoljni njenim tehničkim i kadrovskim stanjem?
Hrvatska vojska je pobjednička vojska - vojska koja je u Domovinskom ratu pobijedila. Imali smo mudro i odlučno političko vodstvo predvođeno predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom te potporu cijelog društva, većine građana, ali i prijatelje u inozemstvu.
Nakon 27 godina kao načelnik Glavnog stožera izražavam zadovoljstvo stanjem u Hrvatskoj vojsci. Naše najveće bogatstvo su ljudi, kao što su bili naši branitelji u ratu. Stoga i ovom prigodom zahvaljujem i odajem počast svim poginulim, nestalim, ranjenim i umrlim hrvatskim braniteljima, a njihovim obiteljima izražavam veliku zahvalnost.
I sada smo usredotočeni na ljude, koji su ključni za uspjeh. Zbog toga ćemo i u budućnosti ulagati u njihova znanja, sposobnosti i vještine.
A danas...
Hrvatska vojska ima izvanrednu priliku učiniti, a i čini velik iskorak. Ima više razloga, a posebice povećanje proračuna koje je osigurao potpredsjednik Vlade i ministar obrane, kao i njegova snažna potpora njezinome razvoju. Jednako tako snažna potpora Predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice. To je podloga za modernizaciju, opremanje, izgradnju novih i održavanje postojećih sposobnosti kao preduvjet za uspješnu provedbu zadaća.
Isto tako izmjenama i dopunama Zakona o obrani i Zakona o službi u OS, bolje su definirani daljnji razvoj pričuve i transformacija Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman”, kao i poboljšanje standarda osoblja. To poboljšanje odnosi se na ponovno uvođenje naknada za terenski rad, stražarsko osiguranje i dežurstvo. Puno ulažemo u poboljšanje uvjeta smještaja, rada i života naših pripadnika u postojećim vojarnama, u uređenje novih smještajnih kapaciteta u vojarnama u Vukovaru i Petrinji te u obnovu objekata za smještaj u Sinju, Varaždinu i Pločama.
Uz pobjedu u ratu, ulazak u NATO savez vjerojatno je jedan od najvažnijih događaja u ovih 27 godina Hrvatske vojske. Možete li zamisliti kako bi izgledale Oružane snage i društvo u cjelini da nismo ušli u NATO?
Iduće godine proslavit ćemo 10 godina punopravnog članstva u NATO savezu. Teško mi je zamisliti kako bi izgledala Hrvatska vojska, a i cijelo društvo, da nismo članica NATO-a. Siguran sam da bi OS izgledale i bile drugačije, bili bismo slabiji u pogledu sposobnosti, opreme, organizacije, spremnosti, obuke i školovanja, s puno manje iskustava u operacijama potpore miru, međunarodne suradnje i slično. Stoga članstvo u NATO-u i EU pridonosi boljem stanju u ovim područjima.
Postoji li neka vojna prijetnja Hrvatskoj zbog koje bi u bliskoj budućnosti bio potreban vojni angažman Hrvatske vojske?
Sadašnje procjene govore da Republika Hrvatska nema takvu vrstu ugroze. Klasične vojne prijetnje su na vrlo niskoj razini, ali sigurnosne prijetnje i teroristički napadi su mogući. Hrvatska vojska kao dio sustava Domovinske sigurnosti uvijek mora biti u stalnoj spremnosti da provede svoje zadaće, a to su obrana Republike Hrvatske i saveznika, doprinos međunarodnoj sigurnosti i pomoć civilnim institucijama.
Ove godine donesena je odluka o kupnji izraelskog aviona F16 Barak. U tijeku su pregovori o ugovoru. U kojoj su oni fazi?
Izuzetno sam zadovoljan odlukom o zadržavanju sposobnosti borbenog zrakoplovstva i odabiru aviona F16. Ovo su važne odluke za budućnost HRZ i HV u cjelini. Želim posebno istaknuti ulogu potpredsjednika Vlade i ministra obrane na snažnoj potpori i vođenju cijeloga projekta. Ovo je jedan od najbolje vođenih projekata koje smo dosad imali. Sada smo u fazi pripreme ugovora koji ima tri dimenzije: kupovina aviona, poslovno-gospodarska suradnja i strateško partnerstvo. Posebno ističem velike mogućnosti u vojnoj suradnji koja će obuhvatiti širok okvir vezano za avione (obuka pilota i tehničara, pomoć u prilagodbi i izgradnji zemaljske infrastrukture) te ukupnu vojnu suradnju u obuci i školovanju, razmjeni operativnih iskustava, zajedničkim vježbama, modernizaciji druge opreme i sl.
A kako teku pregovori? Jesu li tvrdi...?
Pregovori su u tijeku, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora. U tijeku je razmjena informacija, usklađivanje niza detalja i pojedinosti koji se odnose na konfiguraciju aviona, obuku pilota i tehničara, prilagodbu i izgradnju zemaljske infrastrukture i ostale aspekte ugovora. Stručne skupine iz obje zemlje sastaju se naizmjenično u Izraelu i Hrvatskoj i rade na pripremi ugovora. Vjerujem da ćemo do kraja 2020. godine imati prva dva aviona u Republici Hrvatskoj.
Kada počinju istjecati resursi migovima?
Od 2021. do 2024.
Postoji li opasnost da do dolaska novih aviona, zbog tehničkog stanja u kojem su migovi, nećemo moći nadzirati zračni prostor i da ćemo morati tražiti pomoć NATO-a do dolaska F16?
Raspoloživim resursima koje imamo provodit ćemo nadzor i zaštitu zračnog prostora do uvođenja aviona F16 u operativnu uporabu.
Nećemo trebati tražiti pomoć NATO-a?
To neće biti potrebno.
Stalno se ističe kako Hrvatska vojska usvaja nove sposobnosti. O kojim je sposobnostima riječ?
Usvajamo nove sposobnosti uvođenjem u operativnu uporabu PzH 2000 u topništvu, He Kiowa Warrior, bespilotne sustave, u kibernetičkom području, sposobnosti ROLE 2 (bolnica u području rasporeda snaga) te uvođenje opreme za smještaj snaga u terenskim uvjetima (ekspedicijski kamp).
Što ste učinili?
Unapređujemo sustav integracije novih sposobnosti, koji se odnosi na upravljanje vatrom integracijom PzH 2000 u topništvu s ostalim elementima borbene moći, uvezujemo sposobnost protuoklopne borbe oklopno-mehaniziranih snaga HKoV i helikoptera OH-58 Kiowa Warrior, sposobnosti bespilotnih letjelica na taktičkoj i operativno-strategijskoj razini, razvoj i integraciju sposobnosti u području kibernetike i komunikacijsko-informacijskih sustava. Isto tako razvoj i povezivanje sposobnosti ROLE 2 i ekspedicijskog kampa u području rasporeda snaga.
Kao nova sposobnost najavljuje se i pozicioniranje mornaričko-desantnog pješaštva u Pločama.
Razvoj i sposobnosti mornaričkog desantnog pješaštva bit će bliže marincima nego klasičnom pješaštvu. Njihov raspored u Ploče dodatno pridonosi sigurnosti u tome području i pomoći civilnim institucijama.
Kako ste se pripremili za ovogodišnju protupožarnu sezonu?
Hrvatska vojska jedan je od instrumenata za pomoć civilnim institucijama. Pripremili smo dovoljan broj ljudi i tehnike za provedbu ove zadaće. Snage će biti raspoređene na dosadašnjim lokacijama te zemaljske snage dodatno u Divuljama, Kninu, Sinju, Benkovcu, Pločama, kako bi bile bliže eventualnim požarištima. U Divuljama se nalazi novi dobro opremljen središnji zapovjedni centar, u kojem će biti raspoređen tim Hrvatske vojske odgovoran za angažiranje njezinih snaga. Vodeća institucija je Državna uprava za zaštitu i spašavanje i vatrogasci, a vojska će pomoći kad bude potrebno.
Nedavno ste angažirali Renatu Sopek u sklopu kolektivnog vježbanja vojnika. Kako je došlo do tog angažmana?
Na prijedlog zapovjednika Zapovjedništva za potporu generala Mladena Fuzula kako bismo na drugačiji način osmislili vježbanje. Bilo je jako efektno i napravili smo iskorak, da nije klasično vojnički, već malo ležernije.
Pred vama je još nešto više od godinu i pol mandata na čelu vojske. Bi li se već sada trebalo znati tko će biti sljedeći načelnik Glavnog stožera?
Bilo bi dobro da se zna kako bi se sljedeći načelnik što bolje pripremio za preuzimanje dužnosti.