Dubravko Lepušić, vlasnik ginekološke klinike Maksimirske Ravnice, u emisiji Točka na tjedan N1 televizije predstavio je prijedlog Zakona o sprječavanju i prekidu trudnoće koji je sastavila grupa stručnjaka prema preporukama UN-a i Europske unije.
Lepušić je rekao da se zakon pisao oko godinu dana. "Napravili smo radnu grupu sastavljenu od pravničkog 'dream teama' jer tu je osim medicinske struke, ginekološke, strašno važno pravo i reguliranje određenih propisa. Uspostavili smo suradnju s Centrom za reproduktivna prava u New Yorku, konzultirali smo UN s davanjem određenih prijedloga kako defnirati pojedine članke zakona. Konzultacije su vršene s pravobraniteljicama - za ravnopravnost spolova, za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, koje su nam sugerirale kako složiti pojedine članke zakone. Sve tri su bile zadovoljne ovim prijedlogom zakona", pojasnio je.
Lepušić tvrdi da su Ujedinjeni narodi na temelju svoje Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena Hrvatskoj još prije tri godine naložili da napravi novi Zakon o sprječavanju i prekidu trudnoće, ali i da to nije jedina strana koja je Hrvatskoj preporučila da se napravi novi zakon. Ugledni ginekolog kaže da ne vidi problem u tome što će Zakon raditi Ministarstvo zdravstva, već mu je problematičan sastav povjerenstva koje bi trebalo postaviti temelje za rad radne skupine koja bi u konačnici trebala sastaviti prijedlog zakona.
"Unutra je nekoliko mojih dragih kolega koji izvrsno rade svoj posao, profesor (Ante) Ćorušić izvrstan je ginekolog, no većina članova komisije pozivaju se na savjest. Dakle, oni su protiv prekida trudnoće i ja ne znam kako će na Zakonu o prekidu trundoće raditi netko tko je osobno protiv toga, koji je za to da se to zabrani. Meni je to 'nonsens'", rekao je u razgovoru za N1.
Lepušić je konstatirao da u gotovo svim državama Europske unije osim Malte žene imaju pravo na osobni zahtjev prekinuti trudnoću. "Neka ograničenja postoje u Poljskoj, međutim tamo će se to sada liberalizirati. U Irskoj je postojala zabrana, ali je prije godinu dana pristup pobačaju liberaliziran. Iskustva su takva da se nigdje ne govori o zabranama, što su i preporuke svih odbora koji se bave reproduktivnim pravima žena u UN-u i Europskoj uniji", dodao je i ukazao na važnost riječi predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.
"On je rekao da stari zakon nije neustavan već da ga treba modernizirati te da stečena prava žena ne mogu biti manja, nego jednaka ili veća", rekao je Lepušić.
Ugledni ginekolog ističe da Ujedinjeni narodi i Europska unija ne preporučuju uvođenje savjetovanja. "To odgađa postupak prekida trudnoće na zahtjev žene, koji smo mi definirali u prijedlogu zakona kao hitan. Jak naglasak ovog našeg prijedloga je na prevenciji - besplatnoj kontracepciji, osnivanju savjetovališta za reproduktivna prava za žena i edukacija mladih kroz zdravstveni odgoj", rekao je i dodao da, primjerice, Finska zdravstveni i spolni odgoj ima već 40 godina.
"Mlade Finkinje najranije stupaju, ako gledate zemlje Europske unije, pa i Hrvatsku, u spolnu aktivnost, s nekih 15 godina, ali godinama Finska ima najmanji postotak neželjenih adolescentskih trudnoća i spolno prenosivih bolesti među mladima", konstatirao je.
Lepušić tvrdi da je njegov prijedlog Zakon orijentiran na prevenciju, odnosno dostupnu i besplatnu kontracepciju te mogućnost prekida trudnoće do 12. tjedna gestacijske dobi dokazane ultrazvukom. Na pitanje hoće li šira dostupnost povećati broj pobaćaja, Lepušić tvrdi da o tome nema govora. "U Hrvatskoj već godinama pada broj pobačaja. Ali značajno pada i broj poroda. Opći trend je dakle pad trudnoća kao takvih. Razlog je socioekonomski", rekao je.
Komentirajući pitanje priziva savjesti, Lepušić smatra da će ga Hrvatska regulirati. "Mislim da će se voditi evidencija s kolikim ginekološkim snagama raspolažemo da bi se one pravilno rasporedile. Privatni pogled na svijet, bio on religijski ili politički je neprihvatljiv da bude iznad prava pacijenta na zdravlje i život", zaključio je.
Lepušić drži da je inifiltracija religije u sekularno društvo neprihvatljiva. "Dakako da mogu dati mišljenje, ali to ne može biti presudno ako govorimo o bolnicama i javnim ustanovama. U zakonu predlažemo da nitko ne smije ometati pristup servisima na koje žene imaju pravo", dodao je.
Rekao je i da svoj zakonski prijedlog još nisu poslali nikome, ali da su predstavnici političkih stranaka koje su sudjelovale na njihovom okruglom stolu zakonu dale podršku. "Bitno je da se zakon stavi u zakonsku proceduru u Saboru, poslat ćemo ga Vladi na razmatranje. Kolegu Milana Kujundžića pozvali smo na okrugli stol, ali rekao je da nema vremena", zaključio je.