Dinko Cvitan glavni je državni odvjetnik točno godinu dana. Tim je povodom u četvrtak gostovao uživo u Dnevniku Nove TV. Rekao je kako smatra da slučaj Bandić neće obilježiti njegov mandat, kao i da jamčevine u ovom obliku nemaju smisla.
Najavio je rezultate rada 'lovaca na porezne utaje', sektora za koji kaže da će ga se uskoro svi bojati kao Eliota Nessa.
Dodao je kako nema toga tko može utjecati na njega, a otkrio je i kako se zbog posla osjeća prilično usamljeno, ali i da radi u dobrom društvu.
Transkript intervjua prenosimo u cijelosti.
Krenimo odmah od slučaja Bandić. Hoće li on obilježiti Vaš mandat po onoj staroj – pukovnik ili pokojnik?
Mislim da neće obilježiti moj mandat na neki poseban način, to je predmet kao i svaki drugi. Dakle, i ranije su USKOK i Državno odvjetništvo radili na velikim predmetima.
Zašto je to vaš dojam da neće obilježiti mandat, pogotovo s obzirom kako je krenulo - čini se da Bandić protiv države ili protiv USKOK-a vodi 1:0, takav je dojam?
Ne vodi nitko protiv nikoga. Protiv gospodina Bandića u tijeku je istraga, ne samo protiv njega, nego i protiv većeg broja osoba za veliki broj kaznenih dijela.
Ali tražili ste da ostane u pritvoru.
Sud je prvo odredio pritvor, sada nije, i to je nebitno u cijeloj priči. Bitno je dobro utvrditi činjenično stanje i donijeti pravovaljanu odnosno dobru državno-odvjetničku odluku. Onda može biti ili obustava istrage ili podizanje optužnice.
Može li se po obimu slučaj Bandić usporediti sa slučajem Sanader?
Na neki način može.
Koje su sličnosti i razlike?
Veliki je predmet.
Iznosi?
Iznosi ne, ali iznosi su nebitni.
Probijaju se rekordne jamčevine i svi rekorderi do sada su je plaćali i uredno izlazili na slobodu. Imaju li jamčevine u ovakvom obliku i dalje smisla?
Naše mišljenje je da nemaju. Zakon o kaznenom postupku predviđa mogućnost davanja jamčevine i za mogućnost utjecaja na svjedoke, dakle sprečavanja - jamčevina će se oduzeti ako dođe do utjecaja na svjedoke. Mislim da je to besmisleno. Jamčevina ima svog smisla jedino i isključivo ako postoji opasnost od bijega. Iako to u zakonu ne piše.
Nakon ovoga, jesu li svjedoci ugroženi u slučaju Bandić?
Činjenica je da ne može nitko kontrolirati postoji li utjecaj na svjedoke. Isto tako činjenica je da su bili prigovori na policiju i PNUSKOK da vrše pritisak na svjedoke, a oni su samo radili one ovlasti koje imaju na temelju zakona i propisa, a to je da pitaju svjedoke utječe li netko na njih.
Tko će onda svjedočiti?
Svi svjedoci koji imaju saznanja o događajima, svi su dužni govoriti istinu.
Ministar Lalovac najavio je s DORH-om takozvane "lovce na porezne utaje". Gdje je ta ideja. Je li se izgubila?
Ne, ta se ideja nije izgubila, dapače, tek nedavno je započeo s radom samostalni sektor za otkrivanje poreznih prevara i mogu vam reći, po onome kako to danas izgleda, da će se vrlo brzo tog samostalnog sektora mnogi bojati. Relativno brzo možemo očekivati rezultate, a tog sektora će se bojati kao Elliota Nessa u SAD-u.
Ideja je bila vratiti državi ono za što je zakinuta. Gdje smo zapravo s tim, koji je obim svega toga prema sadašnjim saznanjima?
Ja mogu sad govoriti što je bilo prošle godine. Dakle, prošle godine na temelju prvostupanjskih presuda oduzeto je imovinske koristi u iznosu od 202 milijuna kuna, zamrznuto je imovine ukupno 175 milijuna kuna. Naravno, to nije cjelokupna vrijednost imovine jer imamo mnogo imovine koja još u ovom trenutku nije procijenjena, osobito u predmetima Ureda suzbijanja korupcije i organiziranog kriminaliteta, budući da je tu predviđena zakonska mogućnost proširenog oduzimanja imovinske koristi pa se ta imovina, bilo da se radi o pokretninama ili nekretninama, procjenjuje kroz financijske istrage koje se provode u svim takvim predmetima.
Možemo li sada reći koliko osoba i tvrtki se obrađuje i koji su iznosi u pitanju?
Teško je govoriti sada koliko osoba i tvrtki. Dakle, sve ono što dođe, dopre glas do nas, sve što ima bilo kakve vjerojatnosti, sumnje da je počinjeno kazneno djelo - to se provjerava.
Jeste li svjesni možda općeg raspoloženja javnosti koja bi radije da netko tko je osuđen vrati novac ili mu ga država oduzme, nego da odslužuje kaznu zatvora?
Sve tendencije europskog zakonodavstva su zapravo da je zatvorska kazna ekstrem. Vrlo se rijetko izriču, osim u najtežim djelima, klasičnim djelima ubojstava, silovanja, razbojništava i tako dalje. Međutim, zaista treba biti intencija vratiti ono što je oduzeto. I ono što mi radimo, što rade sva državna odvjetništva, što radi USKOK, to je da se provode financijske istrage, isključivo i s jednim ciljem - oduzimanje protupravne imovinske koristi jer meni se čini, ukoliko netko korist tu zadrži, da je to besmisleni posao.
Poanta je i da se to dogodi brzo? Mi govorimo o blokadama imovine, ali ta imovina nije vraćena.
To je sad pitanje koliko traje kazneni postupak. Činjenica je da je Zakon o kaznenom postupku maksimalno ubrzao tužiteljsku istragu. Činjenica je da se istrage moraju završiti za šest mjeseci, najduže za godinu i pol dana. Ali isto tako je činjenica da je Državno odvjetništvo prošle godine, na temelju stava Vrhovnog suda, dobilo čini mi se oko 300-tinjak predmeta, skoro 900 osoba, gdje je najkraći tijek istrage bio tri godine. A bilo je istraga koje su trajale i 20 godina. Sada se te istrage rade puno brže.
Rekli ste da provjeravate svaku dojavu, svaku sumnju. Vidimo posljednjih dana ni banke nisu imune na kriminal i nemoral. Kako to da DORH ne istražuje kako banke kreditiraju tvrtke koje nemaju nijednog zaposlenog i to u desecima tisuća pa čak i milijunima kuna?
Prvo moramo imati oštećenika. Ako je banka oštećena, banka to mora prijaviti. Ne možete očekivati od nekoliko tužitelja da provjeravaju poslovanje banaka. Naravno, tu je i Hrvatska narodna banka koja ima svoje zakonske ovlasti za kontroliranje banaka i zapravo to je jedan uređeni sustav gdje bi svatko trebao prijaviti sumnju da je počinjeno kazneno djelo, naravno kao oštećenik.
A ako se to možda u vrhu pokušava zataškati, možete li vi na temelju indicija provjeriti gdje se događa izvlačenje novca ili peglanje nekakvih bilanci?
Informacije se mogu provjeravati, ali nije primarna zadaća Državnog odvjetništva da kontrolira poslovanje banaka.
Kako možemo biti sigurni da politika na vas ne utječe?
Možete mi vjerovati ili ne, ali ja vam kažem ne. Nema toga tko može utjecati na mene.
U kojem slučaju biste eventualno odstupili?
Odstupit ću sigurno ukoliko Sabor ne prihvati izvješće o stanju i kretanju kriminaliteta ili, kako netko kaže, o radu Državnog odvjetništva. Dakle, Sabor kao demokratski izabrano tijelo ako ne prihvati to izvješće, ja tu nemam što raditi.
Ako bi Vas telefonski nazvao premijer ili ministar pravosuđa i tražio od Vas ili da korigirate svoje ponašanje ili da odstupite?
Ne.
Ni u tom slučaju?
Ne.
Vaš je prethodnik Mladen Bajić rekao da je usamljenik na toj dužnosti. Kako se vi osjećate?
Prilično usamljeno, a s druge strane u jako sam dobrom društvu. To su moji kolege s kojima sam dan i noć na poslu i dobro nam je.