ROBERT KOPAL

GLAVNI HDZ-ov ANALITIČARA DANAS JE POJASNIO SVOJU TEORIJU O 'CRNOM LABUDU' Za sve one koji mu ne vjeruju ima poruku: 'Ne znate što ne znate!'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 27.05.2019. u 22:07

Srđan Vrančić / CROPIX

 

Glavni analitičar i savjetnik predsjednika HDZ-a Robert Kopal u ponedjeljak je novinarima pojasnio procjenu da se HDZ-u na izborima za EU parlament i osvajanju četiri mandata zbog disperzije glasova na puno fronti, iako se očekivalo pet, dogodio fenomen "crnog labuda", rekavši kako ono što se dogodilo ima sve oznake tog fenomena.

Kopal je novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a pojasnio da se teorija pod nazivom "crni labud" ne koristi samo u ekonomiji već i u drugim područjima, pa tako i u politici.

"'Crni labud' je fenomen. Najpoznatiji je po knjizi Nassima Taleba. Taj se izraz koristi u svim mogućim situacijama i u politici, a ne samo u ekonomiji i financijama, kao što neki impliciraju. 'Crni labud' je fenomen koji ima tri značaja. Kao prvo - atipičan je, kao drugo - ima velike posljedice i kao treće - ljudi imaju tendenciju da nakon toga pokušavaju naći razlog zašto je on bio predvidljiv, da zapravo nije bio atipičan", kazao je Kopal.

Smatra i da su sve tri značajke u slučaju izbora za Europski parlament bile ispunjene te da ono što se HDZ-u dogodilo na izborima za Europski parlament ima sve oznake "crnog labuda". "Možda se dogodilo nešto što ne znamo da ne znamo, nešto atipično", dodao  je.

Smatra kako se tu dogodilo nešto izvan standardnih devijacija i Gaussove krivulje te nešto što još uvijek nije prepoznato. Iznenađen je mišljenjem pojedinih znanstvenika kako se ne radi o fenomenu "crnog labuda" . Za njih ima poruku: "Ne znate što ne znate!".

Naveo je i da se tako nešto dogodilo na parlamentarnim izborima 2016. godine. "Samo smo mi jedini tada interno imali predviđanja da će HDZ pobijediti. Niti jedna agencija u zemlji nije to predvidjela i mi smo tada to predvidjeli", kazao je.

Kopal je na novinarski upit je li uzrok izbornim rezultatima mogući bojkot dijela članova HDZ-a, odgovorio kako takvu izjavu ne bi dao ako to nije utemeljeno na podacima. Istaknuo je da se za sada ne slaže s takvom hipotezom.

Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić je, upitan nakon izlaska sa sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća je li on "crni labud" , uz smijeh odgovorio da je on - "više ćelavi labud".

Kopal je na Twitteru u ponedjeljak navečer objavio citat njemačkog filozofa Arthura Schopenhauer kojim se naočigled očitovao o reakcijama na njegovu tezu da se HDZ-u na izborima za EU parlament dogodio fenomen "crnog labuda".

"Svaka istina prolazi kroz tri stadija: Prvo, ismijava je se. Drugo, pruža joj se nasilni otpor. Treće, prihvaća se kao očita", napisao je Kopal.

 

Što je ‘crni labud’ koji je HDZ-u kriv za fijasko?

Crni labud o kojem govore u HDZ-u glavni je lik iz knjige znanstvenika, menadžera rizika i nekadašnjeg brokera Nassima Nicholasa Taleba “Crni labud: Utjecaj krajnje nevjerojatnog”. Ukratko i generalno, autor u toj knjizi koju je objavio 2007. poručuje da nikad ne bismo trebali ignorirati mogućnost ili važnost rijetkih, posve nepredvidljivih događaja.

Pitanje je, doduše, je li to što se HDZ-u dogodilo na europskim izborima u kategoriji crnog labuda. Prema teoriji, neki događaj čini crnim labudom to što ga je teško predvidjeti na temelju (povijesnih) informacija ili podataka koje imamo prije nego što se dogodio. Druga karakteristika kaže: kad se crni labud dogodi, posljedice su velike. Treća karakteristika je: za njega naknadno pronalazimo objašnjenja, retrospektivno ga činimo predvidljivim i objašnjivim. To Nassim Nicholas Taleb naziva iluzijom predvidljivosti za što smo, kako on to vidi, stvorili i znanstvene discipline (poput povijesti i ekonomije) koje nam daju iluziju da razumijemo svijet. Neki će pak reći da potreba za naknadnom “predvidljivosti” nastaje i zbog ega eksperata koji žele objasniti ono što prethodno nisu uočili.

Taleb se svojom teorijom posebno suprotstavio pogledima u današnjem svijetu financija, statistike i rizika, a zapravo, koristimo li se njegovom teorijom, sve značajno što se dogodilo, bilo pozitivno ili negativno, može biti kvalificirano kao crni labud - od svjetskih ratova, preko burzovnih slomova, do terorističkih napada, tehnoloških izuma, interneta, knjiga poput “Harryja Pottera” ili lijeka Viagra.

Autor u intervjuima i predavanjima objašnjava kako mu je ideja da potakne ljude da misle o nepoznatome kao i o potentnosti nepoznatoga, posebno određene klase događaja koje ne možete ni zamisliti, ali vas puno koštaju: rijetki, ali vrlo utjecajni događaji. A zašto baš crni labud? Nekad davno, prije europskog otkrića Australije, nitko nije vidio crnog labuda te se vjerovalo da postoje samo bijeli. (Gordana Grgas)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo