Ljekarnici su bili nemalo iznenađeni kad su dobili obavijest Hrvatske gospodarske komore po kojoj su vlasnici ljekarni obvezni plaćati komorsku članarinu, ovisno o veličini ustanove, od 42 do 3970 kuna mjesečno.
Reagirala je Hrvatska ljekarnička komora, koja tvrdi da se na ljekarnike ne primjenjuju propisi o trgovačkim društvima pa prema tome ljekarničke ustanove nemaju zakonsku obvezu plaćanja članstva u HGK, kao i Hrvatska odvjetnička komora, prema kojoj nema pravnog temelja za tu naplatu. Navodno su slična “pisma” dobila i neka odvjetnička društva organizirana kao d.o.o. ili j.t.d., domovi umirovljenika, javni bilježnici... No, u HGK tvrde da su sve napravili po zakonu, odnosno da je riječ o gospodarskim djelatnostima pa su svi oni i obveznici plaćanja članarine.
“Na ljekarne se odnosi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i o ljekarničkoj djelatnosti. Naime, ljekarnička djelatnost obavlja se samo u sklopu mreže javne zdravstvene službe jer se ne osnivaju za obavljanje gospodarske djelatnosti”, objašnjava Mate Portolan, predsjednik HLJK. Dodaje kako je i sam HGK 2012. u dopisu HLJK o mogućoj obvezi plaćanja članarine naveo da ljekarne i ljekarničke ustanove ne obavljaju gospodarsku djelatnost pa stoga nisu ni obvezni plaćati tu članarinu.
Različiti zakoni
“U dopisu koji smo uputili HGK nakon ovog najnovijeg nametanja plaćanja članarine naveli smo da komorski doprinos plaćaju one ustanove koje su istodobno registrirane u trgovačkom sudu i obavljaju gospodarsku djelatnost. Ljekarničke ustanove obavljaju zdravstvenu djelatnost po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i nisu obvezne plaćati članarinu HGK jer se niti ne mogu organizirati kao trgovačka društva. Prema odluci HGK članarinu bi primjerice trebale plaćati i županijske ljekarničke ustanove”, objašnjava Portolan. S obzirom na to da je naplata članarine pokrenuta preko porezne uprave, što znači da slijede i ovrhe “dužnicima”, Hrvatska ljekarnička komora zatražila je obustavu naplate i povrat eventualno već naplaćenih članarina.
Inače, članarina je podijeljena na tri grupe pa bi tako male ljekarničke ustanove trebale platiti 42 kune mjesečno, one druge grupe 1083, a one najveće 3970 kuna. Članarinu po tome ne bi platili samo oni ljekarnici koji imaju jednu ljekarnu i u njoj su i zaposleni.
Jasan slučaj
Naplatu članarine HGK u ime svojih članova osporava i Hrvatska odvjetnička komora, koja ističe da je njihov argument utemeljen i na presudi Ustavnog suda.
“Eventualno naplaćivanje komorskog doprinosa od strane HGK je neosnovano jer je odvjetništvo Ustavom određena neovisna služba pružanja pravne pomoći, te i prema odluci Ustavnog suda RH nismo gospodarska djelatnost, bez obzira na to što se neki odvjetnici organiziraju u odvjetnička društva kao d.o.o. ili j.t.d. No, to ne mijenja činjenicu da obavljaju jedino odvjetničku djelatnost i da je to samo organizacijski oblik dozvoljen Zakonom o odvjetništvu. Odvjetništvo je specifičan dio pravosuđa, a ne gospodarska djelatnost, što dokazuje i činjenica da rad i uvjete za njegov rad prati i proučava Ministarstvo pravosuđa. Na taj smo problem i ranije upozorili HGK te će Hrvatska odvjetnička komora ponovno reagirati i tražiti razgovor i objašnjenje”, komentirao je jučer za Jutarnji Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore.
U HGK ističu da je svaka djelatnost koja proizvodi neku robu ili pruža neku uslugu zapravo gospodarska djelatnost pa zato i treba plaćati komorsku članarinu, na što su zapravo bile obvezeni i prije ovog najnovijeg zahtjeva.