'MOGUĆA KATASTROFA'

GOSPODARSTVENICI TRAŽE HITNU NORMALIZACIJU PROMETA SA SRBIJOM U slučaju potpune obustave, gubimo milijun eura na dan

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 22.09.2015. u 17:35

Ronald Goršić/CROPIX

Za konditorsku industriju Kraš, primjerice, granični prijelaz Bajakovo od vitalnog je značaja, budući da preko njega godišnje izvozi roba vrijednih 10 milijuna eura

ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK) traži što bržu uspostavu normalnog režima robnog prometa između Hrvatske i Srbije kako bi se izbjegle velike štete koje već trpi gospodarstvo, rekao je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher.

Prema najnovijim informacijama, granični prijelaz Bajakovo između Hrvatske i Srbije zatvoren je za promet teretnih vozila na ulazu u Hrvatsku. Iz Srbije je najavljeno da će na zatvaranje graničnih prijelaza odgovoriti protumjerama.

Zaher kaže kako razumije situaciju s izbjeglicama u kojoj se Hrvatska našla, ali poručuje da robni promet treba što prije normalizirati.

Po njegovim riječima, Komori se javljaju deseci tvrtki koje upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice otežnog graničnog prometa na njihovo poslovanje.

Ako bi robni promet između Hrvatske i Srbije bio potpuno obustavljen, dnevne gubitke za hrvatsko gospodarstvo u Komori procjenjuju na milijun eura. Kad bi pak obustava nastupila između Hrvatske i Mađarske, ta bi šteta bila 600 tisuća eura dnevno, kaže Zaher.

No, uz te dnevne gubitke, iz Komore upozoravaju da bi puno veći problemi nastali zbog mogućeg skretanja robnih tokova na druge prometnice, kao i zbog urušavanja teškom mukom obnovljenih gospodarskih odnosa, prije svega sa Srbijom.

"Hrvatska ne može biti otok u srcu Europe. Ako granice budu zatvorene, kamo će i kako naši gospodarstvenici sa svojim robama? Kako će ispoštovati rokove i ugovorne obaveze prema svojim poslovnim partnerima? Na koncu, kako će isplatiti plaće svojim djelatnicima?", pita Zaher.

Najveće će posljedice zbog otežanog graničnog prometa imati tvrtke koje posluju sa Srbijom, ali i svi oni čije je poslovanje na bilo koji način povezano s teritorijom Republike Srbije, koja je jedna od važnijih hrvatskih trgovinskih partnera, kaže Zaher. Potkrijepio je to podacima da je hrvatski izvoz u Srbiju godišnje vrijedan 509 milijuna eura, što tu zemlju čini šestim najvažnijim tržištem za naše izvoznike.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić podsjeća da su ukupna hrvatska ulaganja u Srbiju do kraja 2014. iznosila 683 milijuna eura te upozorava da bi u slučaju duljeg trajanja krize imovina hrvatskih tvrtki u Srbiji mogla biti ugrožena.

Zbog svega toga, HGK apelira na donositelje odluka u Hrvatskoj, ali i Srbiji, da granice za teretni promet odnosno gospodarstvenike budu otvorene kako bi se "spriječila moguća katastrofa za hrvatsko gospodarstvo koje je ionako na koljenima".

Upozoravaju i da bi zatvaranje granice sa Srbijom izazvalo štetu i za poduzetnike koji izvoze na gotovo cijelo područje istočne i jugoistočne Europe, koji bi u tom slučaju tranzit robe mogli obavljati samo preko Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji su iznijeti i neki konkretni primjeri mogućih šteta za izvoznike u slučaju prekida robnih tokova između Hrvatske i Srbije. Za konditorsku industriju Kraš, primjerice, granični prijelaz Bajakovo od vitalnog je značaja, budući da preko njega godišnje izvozi roba vrijednih 10 milijuna eura, a uvozi sirovine poput lješnjaka. U problemima bi mogla biti i tvrtka Končar - ugostiteljska oprema, koja iz Srbije uvozi komponente za svoje proizvode, a u toj zemlji ima i više aktivnih ugovora za isporuku robe, upozorili su predstavnici tih tvrtki.

Izdvajamo