Poziv da kao gost urednik sudjelujem u svečarskom izdanju Jutarnjeg lista prihvatio sam kako bih čitateljima pružio mogućnost upoznati se s jednom djelatnosti o kojoj se kod nas malo piše, a koja ima presudnu ulogu u budućem razvoju Hrvatske. Riječ je o doktorskim studijima, dakle onom obliku obrazovanja koje bi trebalo stvarati znanstvenu i intelektualnu elitu hrvatskog društva. “Trebalo”, naglašavam, jer to nije uvijek slučaj.
Iskustvo, a i ankete među polaznicima studija, kao i među poslodavcima, pokazuju da doktorska izobrazba ne ispunjava uvijek svoju zadaću, ili barem ne na najbolji način. Nije tajna da su neki studiji zamišljeni uglavnom zato da se polaznicima naplate školarine, a da su drugi opet više stručni, ili su jednostavno ponavljanje diplomskih studija, bez ambicija organizatora da se temelje na istraživanju i izvrsnosti.
Vjerojatno je još uvijek premalo ljudi u Hrvatskoj svjesno opasnosti da se u ujedinjenoj Europi nađemo među onima čija će sveučilišta biti uglavnom nastavna, dok će se znanost razvijati negdje drugdje. Na sreću, na zagrebačkom sveučilištu još nisu ugasle ambicije da se doktorski studiji reformiraju, a ne nedostaje nam odličnih mladih istraživača, od kojih sam neke odlučio predstaviti na ovim stranicama.
Jedan od ključeva uspjeha je u što intenzivnijem uključivanju naših mladih znanstvenika u europsku i svjetsku znanost, za što još uvijek imamo dovoljno potencijala i mogućnosti.
dr. sc. Neven Budak