ZAGREB - “Možda biste mogli malo osvježiti svoj njemački, uzeti instrukcije ili krenuti na neki intenzivni tečaj. Pokušajte, isplati se”, nagovara 38-godišnjeg soboslikara Igora Galuna savjetnica u mariborskoj agenciji za zapošljavanje MPS, koja od početka mjeseca Slovencima nudi radna mjesta u Austriji.
Ne smiješ biti izbirljiv
Osnovna je neto plaća 1000 eura, a pravila igre uređena: plaćen prekovremeni, noćni rad, ugovor na neodređeno, božićnica.
- Ovdje ti ne plaćaju po šest mjeseci. Ja imam soboslikarski obrt tri godine, naslijedio sam ga od oca kod kojeg sam radio 20 godina. Ali uskoro ćemo ga zatvoriti. Nije mi važno kakav ću posao dobiti, ne smiješ biti izbirljiv. Ali, njemački jezik, to je važno - kaže Galun.
Problem poznavanja jezika jedan je od glavnih razloga što samo dva posto građana EU živi izvan matične zemlje. Jer, ako želite biti i soboslikar, morate se moći s mušterijama dogovoriti što trebate napraviti, a kamoli ako želite raditi poslove poput medicinske sestre, liječnika, ekonomista, učitelja ili novinara.
Denis Kurunić (42) kaže da je radio u tvornici autostakala, ali je u veljači dao otkaz.
- Plaća je bila premala. Radiš cijeli dan od jutra do mraka i na kraju mjeseca dobiješ 800 ili 900 eura. Ne plaćaju prekovremene - kaže.
U agenciji ima ljudi, ali nije gužva. Oni koji dolaze redom navode kako u Austriji očekuju veću plaću i uređene odnose, ali mnogi ne žele reći kako se zovu da se ne zamjere aktualnim poslodavcima.
Ne i Miran Oblak (29), prometni inženjer zaposlen u Slovenskim željeznicama, koji kaže da se došao informirati ima li štogod za njega, ali još nije siguran želi li raditi u inozemstu.
Iskorištavanje ljudi
- Čini mi se da se u Sloveniji ljude iskorištava, barem kad je riječ o plaći. U Austriji je po zakonu propisana 13. plaća, a ovdje toga nema. Naravno, i plaće su bolje s druge strane i to je jedan od motivatora - rekao je on.
Oblak trenutačno završava i studij ekonomije, a njemački govori odlično.
MPS je prva agencija u Sloveniji specijalizirana za zapošljavanje u Austriji otkako je 1. svibnja i ta zemlja - zajedno s Njemačkom - kao posljednja članica EU otvorila tržište rada za državljane zemalja koje su u Uniju ušle 2004. Prije toga Austrija je donijela zakone prema kojima strani radnici moraju biti plaćeni jednako kao domaći, u skladu s kolektivnim ugovorima, a za poslodavce koji te odredbe budu kršili, predviđene su visoke kazne.
U tri tjedna MPS je skupio oko tisuću prijava onih koji bi htjeli posao u Austriji. Ispunjeni obrazac, životopis te kratak razgovor na njemačkom jeziku - i prošli tjedan prvih šest radnika sklopilo je ugovore.
Doduše, sustav je sličan kao i kod nekih privatnih agencija za zapošljavanje u nas: ugovor na neodređeno sklopili su sa samom agencijom, koja ih zatim iznajmljuje poduzećima s kojima surađuje - ali nakon šest do 12 mjeseci može ih preuzeti sam poslodavac.
Iskustvo je jako važno
- Tražimo kvalificirane radnike; stolare, električare, vozače, radnike u proizvodnji, zdravstvene radnike, a trebamo i obrazovanije, poput inženjera - kaže kadrovska savjetnica Hermina Šilak.
- U Austriji je jako važno iskustvo. Školska izobrazba je dobra ako je čovjek ima, ali praksa je važnija - tvrdi ona.
U teoriji, kada i Hrvatska uđe u Uniju, posao ćemo moći tražiti u 31 zemlji - u svim članicama te na Islandu, u Norveškoj, Švicarskoj i Lihtenštajnu.
Ali to je samo teorija. Primjer Slovenije (i drugih devet članica koje su u EU ušle 2004.) pokazuje da, zbog famoznih “prijelaznih razdoblja”, tržišta rada nekih zemalja mogu ostati zatvorena još dugo.
Pravila zapošljavanja
No, jednom kada se tržište rada i otvori, ostaju mnoge prepreke. Svaka od 31 države ima svoja pravila zapošljavanja, i nije lako doznati kako bi mogao teći “uobičajeni” postupak - to ovisi ne samo o zemlji nego o svakom zanimanju posebno. Neka, takozvana regulirana zanimanja, mogu obavljati samo ljudi s određenim kvalifikacijama ili iskustvom. Očekivano, tu su pravnici, računovođe, učitelji, inženjeri, liječnici, veterinari, farmaceuti. No, svaka zemlja ima vlastiti popis - u Sloveniji su, primjerice, među više od 300 reguliranih zanimanja konobari i kuhari, u Njemačkoj oni nisu na popisu, ali zato jesu pekari i slastičari.
POGLEDAJTE INTERAKTIVNU INFOGRAFIKU O ULASKU HRVATSKE U EU
Uvjeti su u svakoj zemlji drukčiji, no rokovi za priznavanje svugdje su isti, “europski”: kada se prijavite, vlasti u državi u kojoj želite raditi imaju mjesec dana da potvrde da su primile vašu prijavu i zatraže eventualne dodatne dokumente, za odluku imaju četiri mjeseca od primitka svih dokumenata, a ako je odgovor negativan, moraju vam objasniti zašto.
Propisano je i da ne mogu tražiti ovjerene kopije i službene prijevode po svom nahođenju: takve skupe postupke mogu tražiti samo za dokumente kojima se dokazuju kvalifikacije, primjerice diplome, a izrijekom je zabranjeno tražiti ovjerene prijevode osobnih iskaznica ili putovnica.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA
