SASTANAK U ZAGREBU

GRABAR-KITAROVIĆ DALA POTPORU ALBANIJI NA PUTU U EU 'Hrvatska smatra da je Europsko vijeće učinilo veliku pogrešku odbijenicom za otvaranje pregovora'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 29.10.2019. u 15:07

Zagreb, 291019.
Ured Predsjednice.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovic primila je albanskog predsjednika Ilira Metu koji je u posjetu Hrvatskoj.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Kolinda Grabar-Kitarović i Ilir Meta

 

Hrvatska će i dalje snažno zagovarati europsku integraciju Albanije i smatra da je Europsko vijeće učinilo "veliku pogrešku" odbijenicom Albaniji i Sjevernoj Makedoniji da otvori pregovore o članstvu u europskom bloku, rekla je u utorak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon razgovora s albanskim predsjednikom Ilirom Metom.

Ilir Meta se nalazi u uzvratnom državnom posjetu Hrvatskoj.

"Po pitanju pristupanja Albanije Europskoj uniji, poznato je kako Hrvatska snažno podržava otvaranje pregovora o pristupanju s Albanijom. Izražavam duboko žaljenje što Europsko vijeće nije uspjelo postići konsenzus o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Smatram to pogreškom i nadam se kako će taj proces uskoro - pa i tijekom hrvatskog predsjedanja EU - biti pokrenut", rekla je Grabar-Kitarović u zajedničkom obraćanju novinarima s Metom nakon njihova sastanka.

Ocijenila je da Hrvatska i Albanija imaju zajednički interes za stabilnost i prosperitet jugoistočne Europe, da vrlo blisko surađuju kao članice NATO-a te u okviru Američko-jadranske povelje, Berlinskog procesa i Procesa Brdo-Brijuni te da će Zagreb nastaviti "predano raditi" na članstvu Albanije u EU.

"Hrvatska daje punu političku i tehničku potporu Albaniji na njenom europskom putu i nastavit ćemo pomagati Albaniji dijeljenjem svojih iskustava i znanja, kao što smo to činili i do sada", rekla je Grabar-Kitarović.

U više navrata je izrazila duboko žaljenje što Europsko vijeće nije uspjelo postići konsenzus o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a osim što to smatra "velikom greškom i krivom porukom", ta je odluka, kako je kazala, "štoviše poziv trećim silama koje nisu zainteresirane za članstvo naših susjednih država u EU i NATO-u, onih koji to žele".

Zagreb, 291019.
Ured Predsjednice.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovic primila je albanskog predsjednika Ilira Metu koji je u posjetu Hrvatskoj.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX
 

Na sastanku na vrhu održanom prije desetak dana u Bruxellesu, europski čelnici se nisu uspjeli dogovoriti o početku pristupnih pregovora s Tiranom i sa Skopljem. Sve zemlje osim Francuske podržavaju otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, a manji dio članica, poput Danske i Nizozemske, ima određene rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom.

Francuska je protivljenje obrazložila potrebom da se rad EU-a reformira prije proširenja na nove članice.

"Nadam se da će taj proces, pa tako i tijekom hrvatskom predsjedanja Unijom u prvoj polovici 2020., biti preokrenut", istaknula je šefica države, dodajući da dvije spomenute države zaslužuju otvaranje pregovora.

"Jedan od naglasaka našeg predsjedanja biti će upravo na proširenju jer smatramo da samo tako možemo postići trajni mir, prijateljstvo, sigurnost i prosperitet na ovom području", kazala je predsjednica.

Govoreći o zajedničkom interesu za stabilnost i prosperitet jugoistočne Europe, osvrnula se i na migracije te naglasila kako one predstavljaju izazov od posebnog značaja i za Hrvatsku i za Albaniju.

"Moramo tražiti održiva i trajna rješenja za sukobe i krize i posvetiti se naporima usmjerenima prema stabilizaciji. Isto tako, državne granice u jugoistočnoj Europi trebaju biti čuvane i sigurne, a nezakonite migracije moraju se suzbijati", kazala je Grabar-Kitarović.

Albanski predsjednik Meta je kazao da njegova zemlja "cijeni sve ono što Hrvatska, uz Bugarsku i Grčku, čini da bi se u Europskoj uniji postigao konsenzus o otvaranju pristupnih pregovora".

"Raduje nas da Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzima predsjedanje EU-om i da je proširenje Unije jedan od njezinih prioriteta", rekao je Meta.

Zahvalan je, nastavio je, što Hrvatska zagovara članstvo zemalja zapadnog Balkana u Europskoj uniji i što je to pitanje dovela u "žižu interesa".

Albanija će sada, kako je rekao, "udvostručiti i utrostručiti napore  kako bi poboljšali izglede za otvaranje pregovora" i u konačnici uvjeriti države koje su izrazile negodovanje da Tirana radi na potrebnim reformama.

Zagreb, 291019.
Ured Predsjednice.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovic primila je albanskog predsjednika Ilira Metu koji je u posjetu Hrvatskoj.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Kolinda Grabar-Kitarović i Ilir Meta

 

Izrazio je uvjerenje da će se Zagreb angažirati i na liberalizaciji viznog režima za državljanje njegove zemlje.

Složio se s predsjednicom da Izjava o strateškom partnerstvu između Hrvatske i Albanije iz prosinca 2018. predstavlja još jednu potvrdu naših sve snažnijih i strateških odnosa.

"To je dalo krila našim sveukupnim odnosima i našoj ekonomiji", rekao je Meta.

Predsjednici žele suradnju na zaštiti Jadranskog mora

Govoreći o gospodarskim odnosima, predsjednica je kazala da potpisivanje Memoranduma o suglasnosti u području poduzetništva na Hrvatsko-albanskom gospodarskom forumu, koji se održao u srpnju, predstavlja odličan okvir za daljnje produbljivanje gospodarske suradnje.

"Našu suradnjo bi trebali proširiti, posebice na području IT industrije, građevine i prehrambrene industrije", rekla je Grabar-Kitarović.

Također je ocijenila da je projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) i njegova povezanost s Trans-Jadranskim plinovodom (TAP) od strateškog značaja za Hrvatsku i Albaniju.

"Jonsko-jadranski plinovod važan je korak prema energetskoj sigurnosti i diversifikaciji te će se Hrvatska nastaviti snažno zalagati za ovaj projekt", istaknula je.

Grabar-Kitarović i Meta su se složili i o nastavku suradnje u zaštiti Jadranskog mora te osim Crne Gore žele u projekt zaštite Jadrana uključiti i Monaco s obzirom da je princ Albert kroz svoju zakladu posebno za to zainteresiran. Albanija je, rekao je Meta, pojačala mjere protiv zagađenja Jadrana plastikom.

"Snažno podržavamo mehanizam Jadranske trilaterale. Za Hrvatsku i Albaniju, Jadransko je more od velike važnosti. Stoga je zaštita i sprječavanje onečišćenja Jadranskog mora i priobalja za Hrvatsku i Albaniju od strateškog značaja", kazala je predsjednica.

Izrazila je također zadovoljstvo projektom Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) koji je usmjeren prema rješavanju problema onečišćenja mora kao i sprječavanju nesreća koje bi za Jadransko more mogle imati izrazito negativne posljedice.

Dvoje državnika istaknuli su u svojim obraćanjima veliko prijateljstvo između dviju državu i te sve intenzivniju suradnju u znanosti i kulturi.

Tijekom zajedničkog posjeta Arbanasima prošlog studenoga, Grabar-Kitarović i Meta su otkrili spomen-ploče u povodu 550. obljetnice smrti velikog albanskog junaka Jurja Skenderbega, a predsjednica je podsjetila da je jedan od najvećih svjetskih albanologa, Milan Šufflay, zbog svog hrvatskog domoljublja i naklonosti prema Albancima "mučki ubijen od onih kojima je hrvatsko-albansko prijateljstvo bilo trn u oku".

Dvoje predsjednika žele ustanoviti i nagradu "dr. Milan Šufflay".

Grabar-Kitarović je predsjednika Metu, kao osvjedočenog prijatelja Hrvatske, danas odlikovala najvišim hrvatskim državnim odličjem - Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo