Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je na Pantovčaku ispred župana, predstavnika udruga gradova i općina te ministara financija i uprave, Zdravka Marića i Ivana Malenice, predstavila prijedlog smjernica i preporuka za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj države.
Poticanje županija, gradova i općina na preuzimanje novih poslova i propisivanje jednostavnijeg načina preuzimanja ovlasti sa županijske na lokalnu razinu, povećanje fiskalne odgovornosti županija, gradova i općina povećanjem autonomije u određivanju stopa za lokalne poreze (porez na vikendice, prirez poreza na dohodak...), fleksibilizacija komunalne naknade i ukidanje spomeničke rente, ukidanje poreza na kuće za odmor, uređenje sustava utvrđivanja plaća i nagrađivanja radnika, povećanje limita za zaduživanje gradova i općina, kao i teritorijalno brendiranje i promoviranje proizvoda svih hrvatskih regija neke su od ukupno 34 preporuke koje je jučer na okruglom stolu o fiskalnoj decentralizaciji i regionalnom razvoju Hrvatske prezentirala predsjednica Grabar-Kitarović.
Novi poslovi
Jučer prezentirane preporuke izradila je Radna skupina za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj RH, koju je formirala predsjednica. Na čelu te radne skupine je predsjedničin savjetnik za gospodarstvo Marko Primorac, a među 17 članova su ekonomski stručnjaci, primjerice Anto Bajo s Instituta za javne financije, predstavnici ministarstava financija, regionalnog razvoja i fondova EU, državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, predsjednik Udruge gradova Željko Turk (HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića) te predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk (HDZ-ov šibensko-kninski župan).
Nakon što je županije apostrofirala kao najvažnije poluge za regionalni razvoj Hrvatske, predsjednica je pojasnila svaku od 34 preporuke, pa tako i onu o poticanju županija, gradova i općina na preuzimanje novih poslova.
- Treba revidirati trenutačnu raspodjelu decentraliziranih funkcija. Prepreka prijenosu funkcija su, između ostalog, županijske skupštine koje trenutno ne žele lokalnim jedinicama, gradovima i općinama, dati suglasnost, ne žele dozvoliti prijenos za pružanje javnih funkcija, primjerice osnovnoškolskog obrazovanja.
Odobrenjem prijenosa ovlasti sa županija na grad županije bi izgubile značajna sredstva za te funkcije, ali istovremeno ne bi bile dužne niti financirati te prenesene funkcije. Takav prijenos trebalo bi poticati uz uvjet propisivanja adekvatnih kriterija - minimalnog fiskalnog kapaciteta po stanovniku za svaku pojedinu funkciju - koje gradovi i općine moraju ispuniti kao preduvjet za prijenos nekih od funkcija - poručila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je pojasnila i preporuke njezine radne skupine koje se tiču povećanja fiskalne autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave i veće autonomije gradova i općina u određivanju stopa lokalnih poreza.
Zakonodavna razrada
- Komunalna naknada je jedan od namjenskih prihoda lokalnih jedinica i plaća se za održavanje komunalne infrastrukture. Radi povećanja fiskalne autonomije gradova i općina trebalo bi fleksibilizirati namjenu trošenja sredstava prikupljenih od komunalne naknade. Time bi se stvorili preduvjeti za postupno ukidanje spomeničke rente i poreza na kuće za odmor bez gubitka autonomije prilikom raspolaganja prikupljenim prihodima. A ukidanje ovih nameta pridonijelo bi administrativnom rasterećenju sustava.
Ukidanje spomeničke rente može se kompenzirati uvođenjem dodatnog koeficijenta u sklopu komunalne naknade za gospodarsku djelatnost u kulturno-povijesnoj cjelini. Time bi se eliminirao cijeli postupak jer je trenutno pitanje koliki su stvarni troškovi administriranja, odnosno naplate poreza…
Također, predlaže se i ukidanje poreza na kuće za odmor te nadomjestak gubitka tih poreznih prihoda uvođenjem dodatnog koeficijenta u sklopu komunalne naknade - rekla je Kolinda Grabar-Kitarović. Zaključno, predsjednica RH očekuje dodatnu, zakonodavnu razradu preporuka njene radne skupine i provedbu konkretnih mjera, počevši već od iduće godine.