POSJET ZÜRICHU

Grabar-Kitarović u Švicarskoj opet rekla da je Jugoslavija bila iza Željezne zavjese: 'Europa se nalazi u ključnom trenutku, treba joj rebrendiranje'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 09.07.2019. u 17:13

Zagreb, 100619.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) odrzala je svoj tradicionalni godisnji skup - Dan poduzetnika.
Na fotografiji: Kolinda Grabar Kitarovic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Kolinda Grabar-Kitarović

Naš je zadatak ne dopustiti Europi da padne kada se spotakne, a sada je jedan od tih trenutaka, poručila je u utorak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u govoru koji je održala na Europskom institutu Sveučilišta u Zürichu.

Predsjednica je govorila u dvorani gdje je britanski premijer Winston Churchill 1946. održao svoj povijesni govor o budućnosti Europe nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je, između ostalog, pozvao na osnivanje Vijeća Europe, institucije koju je prošli mjesec preuzela ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, kao i na težnju prema stvaranju Sjedinjenih Europskih Država.

"Zato vam poručujem, neka Europa ustane!", zaključio je Churchill tada svoj govor.

Sedamdesetak godina kasnije, govoreći s istog mjesta, Grabar-Kitarović je poručila kako u Europi i danas postoji nejednakost među državama.

Predsjednica je govorila o sedam tisuća kilometara dugoj Željeznoj zavjesi koja je nakon rata podijelila Europu na dva dijela i koja je izolirala istočne države i stavila ih pod represivne vlade.

Osim država Istočnog bloka, i Jugoslavija je kao nesvrstana država bila iza Željezne zavjese, istaknula je Grabar-Kitarović.

"Rekla bih da se danas Željezna zavjesa pretvorila u Svilenu ili Pamučnu zavjesu jer i dalje vidimo razlike između onoga što je nekad bio zapad i istok Europe ili između takozvanih starih i novih članica EU", rekla je predsjednica pred nekoliko stotina prisutnih.

"Vide se razlike u standardima životnim, u stanju infrastrukture, ali i mentalne razlike", dodala je.

Poručila je kako je danas nužno brisanje tih granica, kao i usredotočenost na koheziju i povezanost, što će ojačati Europu, ali ju i osnažiti u očima drugih svjetskih sila.

"Najopasnija stvar koju možemo danas napraviti je raslojavanje Europe i stvaranje druge klase građana, što će dodatno stvoriti ogorčenost" stanovništva prema EU. U tom kontekstu se osvrnula na Inicijativu triju mora koju je pokrenula s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i čiji je cilj upravo izjednačavanja standarda starih i novih članica EU.

Govorila je i o potrebi širenja Unije na jugoistok, istaknuvši kako je njezino mišljenje da će taj dio Europe "imati mir i sigurnost tek kad su te države u potpunosti integrirane u EU, a one koje to žele i u NATO savez".

Pritom je naglasila kako ne voli termin Balkan, iako poštuje one koji se ponose što dolaze od tamo.

Grabar-Kitarović smatra kako su "Balkan" i "balkanizacija" postali termini koji označuju rat i patnju, što ne doprinosi "mentalnoj percepciji i osjećajima Europljana prema daljnjem proširenju Unije". Umjesto toga, bolji, "geografsko neutralni" termin je jugoistok Europe.

Govoreći o EU općenito, predsjednica je rekla kako ona treba rebrendiranje ako želi postati globalna snaga, "najveće područje slobode, jednakosti, sigurnosti, prilika i blagostanja za sve ljude".

Upozorila je kako je Europa trenutno u opasnom trenutku jer se dijeli na razne grupe, pa je pozvala na pronalazak zajedničkih temelja, ali i izrazila optimizam.

"Europa je ustala, a naš je zadatak da joj ne dopustimo da padne kad se spotakne. Ovo je jedan od tih trenutaka i smatram da se moramo ujediniti i početi raditi na tome da se ustane", zaključila je.

Izdvajamo