ZAGREB - Hrvatski školski sustav prepun je apsurda. Opći je dojam da nam djeca u školi provode više vremena nego ikada, nose više knjiga, a znaju manje od prijašnjih generacija.
Da je znanje hrvatskih školaraca ispod očekivanja, pokazala je uostalom i probna državna matura na kojoj prema ovih dana objavljenim rezultatima gotovo svaki drugi učenik nije uspio dobiti dvojku iz matematike. Podbacili su i u gotovo svim drugim predmetima.
Radikalna reforma?
Stavimo li na stranu tvrdnje da su testovi bili preteški (neki tvrde čak i prelagani), nemotiviranost učenika za pisanje testova, budući da im uspjeh koji postignu ni na koji način nije utjecao na ocjenu, rezultati probne državne mature otvaraju staro-novo pitanje: treba li Hrvatskoj radikalna reforma školskoga sustava?
- Naravno da nam treba reforma i to korjenita, bez kompromisa s različitim interesnim skupinama. Iz velikog broja predmeta treba srezati gradivo. Ima predmeta koji su jako opterećeni faktografijom.
Nadalje, na satovima hrvatskog previše se uči teorija književnosti i povijest književnosti, a premalo se radi na opismenjavanju populacije - smatra ravnatelj I. gimnazije u Zagrebu Dalibor Joler koji kaže kako bi pod hitno u srednjim školama trebalo smanjiti i broj predmeta.
Bitka za radna mjesta
- Ako u razvijenim europskim sustavima djeca u gimnaziji mogu proći s 10 do 12 predmeta, od kojih je, primjerice, svega 8 obveznih, dok su četiri izborna, ne vidim iz kojeg razloga učenici opće gimanzije u Hrvatskoj imaju 16 obveznih predmeta - kaže Joler. Ljuti se jer naš sustav napuhuju ocjene, a djeca i roditelji varaju se da su uspješni.
Prof. dr. Nikola Pastuović, profesor na Odsjeku za pedagogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra kako će nas na promjene, ako ih ne provedemo sami, natjerati EU.
- Bit ćemo izloženi međunarodnoj kompeticiji. Dolazit će stručnjaci iz vana i zauzimati naša radna mjesta - upozorio je Pastuović.
Njegov je prijedlog da se primarno obrazovanje s četiri godine produži na šest godina kao što je to u Finskoj koja ima najbolji školski sustav u EU.
U Hrvatskoj i u svijetu godinama se vode rasprave i o tome s koliko je godina dijete zrelo za školu. Prof. dr. Milan Matijević sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta smatra kako je osnovna dilema zapravo: je li dijete zrelo za školu ili škola treba biti “zrela” prihvatiti dijete onakvo kakvo ono jest.
- Možemo stvoriti školu za koju djeca nisu zrela ni s 10 godina - rekao je Matijević.
Psiholog dr. Josip Burušić, znanstvenik s Instituta “Ivo Pilar”, upozorio je da rezultati vanjskog vrednovanja koje su u 4. i 8. razredu osnovnih škola zajednički proveli Institut i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja pokazuju da u hrvatskim školama postoji razlika u uspjehu među učenicima koji su u školu krenuli sa 6 i onih koji su u školu krenuli sa 7 godina.
- Djeca koja su u školu krenula sa 6 godina u 4. su razredu bila iz svega lošija, a u 8. gotovo iz svega bolja od 7-godišnjaka. Zašto je tomu tako trebalo bi istražiti, no moja je opravdana pretpostavka da su socijalne vještine kod 6-godišnjaka još nisu dovoljno razvijene - kazao je Burušić.
Neujednačen sustav
- Vanjsko vrednovanje osnovnih škola pokazalo je da je hrvatski obrazovni sustav neujednačen i da ta neujednačenost proizvodi razlike u uspješnosti. Djeca putnici, djeca koja pohađaju područne škole, mješovite razrede, djeca nižeobrazovanih roditelja te djeca iz jednoroditeljskih obitelji, svi oni postižu lošije rezultate - upozorio je Burušić.
Ivana Kalogjera-Brkić
Da je znanje hrvatskih školaraca ispod očekivanja, pokazala je uostalom i probna državna matura na kojoj prema ovih dana objavljenim rezultatima gotovo svaki drugi učenik nije uspio dobiti dvojku iz matematike. Podbacili su i u gotovo svim drugim predmetima.
Radikalna reforma?
Stavimo li na stranu tvrdnje da su testovi bili preteški (neki tvrde čak i prelagani), nemotiviranost učenika za pisanje testova, budući da im uspjeh koji postignu ni na koji način nije utjecao na ocjenu, rezultati probne državne mature otvaraju staro-novo pitanje: treba li Hrvatskoj radikalna reforma školskoga sustava?
- Naravno da nam treba reforma i to korjenita, bez kompromisa s različitim interesnim skupinama. Iz velikog broja predmeta treba srezati gradivo. Ima predmeta koji su jako opterećeni faktografijom.
Nadalje, na satovima hrvatskog previše se uči teorija književnosti i povijest književnosti, a premalo se radi na opismenjavanju populacije - smatra ravnatelj I. gimnazije u Zagrebu Dalibor Joler koji kaže kako bi pod hitno u srednjim školama trebalo smanjiti i broj predmeta.
Bitka za radna mjesta
- Ako u razvijenim europskim sustavima djeca u gimnaziji mogu proći s 10 do 12 predmeta, od kojih je, primjerice, svega 8 obveznih, dok su četiri izborna, ne vidim iz kojeg razloga učenici opće gimanzije u Hrvatskoj imaju 16 obveznih predmeta - kaže Joler. Ljuti se jer naš sustav napuhuju ocjene, a djeca i roditelji varaju se da su uspješni.
Prof. dr. Nikola Pastuović, profesor na Odsjeku za pedagogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra kako će nas na promjene, ako ih ne provedemo sami, natjerati EU.
- Bit ćemo izloženi međunarodnoj kompeticiji. Dolazit će stručnjaci iz vana i zauzimati naša radna mjesta - upozorio je Pastuović.
Njegov je prijedlog da se primarno obrazovanje s četiri godine produži na šest godina kao što je to u Finskoj koja ima najbolji školski sustav u EU.
U Hrvatskoj i u svijetu godinama se vode rasprave i o tome s koliko je godina dijete zrelo za školu. Prof. dr. Milan Matijević sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta smatra kako je osnovna dilema zapravo: je li dijete zrelo za školu ili škola treba biti “zrela” prihvatiti dijete onakvo kakvo ono jest.
- Možemo stvoriti školu za koju djeca nisu zrela ni s 10 godina - rekao je Matijević.
Psiholog dr. Josip Burušić, znanstvenik s Instituta “Ivo Pilar”, upozorio je da rezultati vanjskog vrednovanja koje su u 4. i 8. razredu osnovnih škola zajednički proveli Institut i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja pokazuju da u hrvatskim školama postoji razlika u uspjehu među učenicima koji su u školu krenuli sa 6 i onih koji su u školu krenuli sa 7 godina.
- Djeca koja su u školu krenula sa 6 godina u 4. su razredu bila iz svega lošija, a u 8. gotovo iz svega bolja od 7-godišnjaka. Zašto je tomu tako trebalo bi istražiti, no moja je opravdana pretpostavka da su socijalne vještine kod 6-godišnjaka još nisu dovoljno razvijene - kazao je Burušić.
Neujednačen sustav
- Vanjsko vrednovanje osnovnih škola pokazalo je da je hrvatski obrazovni sustav neujednačen i da ta neujednačenost proizvodi razlike u uspješnosti. Djeca putnici, djeca koja pohađaju područne škole, mješovite razrede, djeca nižeobrazovanih roditelja te djeca iz jednoroditeljskih obitelji, svi oni postižu lošije rezultate - upozorio je Burušić.
Ivana Kalogjera-Brkić