BORIS VUJČIĆ

GUVERNER HNB-a 'Slom Agrokora bio je potres s kojim se ništa na svijetu ne može usporediti, treba uvesti kazneno djelo protiv financijske stabilnosti'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 22.03.2018. u 17:40

Zagreb, 160615.
Hotel Sheraton.
Konzultantska tvrtka PwC Hrvatska, uz pokroviteljstvo Europske komisije, organizirala je konferenciju Dvije godine u EU - Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima i financiranim iz EU fondova.
Na fotografiji: Boris Vujcic guverner Hrvatske narodne banke.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je u četvrtak u Saboru da je krizu u Agrokoru bio potres za kakav je teško naći usporedbu u svijetu, ali i naglasio da se ona nije značajnije odrazila na gospodarstvo te naglasio potrebu uvođenja kaznenog djela protiv financijske stabilnosti.

Predstavljajući polugodišnje informacije o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2016., drugo polugodište 2016. i prvo polugodište 2017. godine, Vujčić je rekao da se krize poput one u Agrokoru rijetko događaju, naglasivši potrebu uvođenja kaznenog djela protiv financijske stabilnosti, odnosno sankcioniranja neodgovornog postupanja pojedinaca za opće dobro.

"Radi o gospodarskom potresu za kakav, u odnosu na veličinu gospodarstva, je teško naći usporedbu u svijetu. Iznos gubitaka iskazanih poslije dolaska posebne uprave iznosi oko 7 posto BDP-a, i usporedimo li to recimo s Njemačkom, to je isto kao da u toj zemlji neko poduzeće ima skrivene gubitke u visini 300 milijardi eura. Tako se stvari rijetko događaju osim kod nas. Na primjer, Parmalat je u odnosu na talijansko gospodarstvo bio jedna sedmina Agrokora", kazao je Vujčić.

"Zahvaljujući tome što je pretežni dio financiranja Agrokora dolazio iz inozemstva, to je ograničeno djelovalo na ostatak gospodarstva, prije svega kroz kanale smanjenja investicija i smanjenja pouzdanja potrošača", dodao je.

Guverner je naglasio i kako financijski sustav nije značajno izložen riziku Agrokora i da može bez značajnih posljedica prebroditi svaki scenarij vezan uz koncern, uključujući i onaj koji uključuje puni otpis svih potraživanja.

"Financijska stabilnost je ponovno očuvana, čak i u uvjetima bankrota najvećeg poduzeća s izuzetno velikim dugom u odnosu na BDP, a ispitivanje otpornosti bankarskog sustava koje je provela HNB pokazuje da je kapitaliziranost dovoljna da bankovni sustav podnese snažan šok, uključivo i kombinaciju snažnog usporavanja gospodarskog rasta s porastom troška financiranja", rekao je Vujčić.

S druge strane, dodao je Vujčić, postoji još puno neizvjesnosti i rizika vezano uz proces restrukturiranja Agrokora i opcija neurednog restrukturiranja predstavljala bi značajan rizik za gospodarski rast sa svim posljedicama koje iz toga mogu proizaći.

Kad je riječ o prvoj polovini prošle godine, guverner je izvijestio da su se pozitivna gospodarstva kretanja zabilježena u 2016. nastavila, realni BDP povećao za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čemu je najviše pridonio rast izvoza robe i usluga. Nastavilo se oporavljati i tržište rada pa je tako u 2017. broj zaposlenih nastavio se kontinuirano povećavati te je u prvom polugodištu bio za 1,8 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2016., što je u potpunosti generirao privatni sektor. Istodobno se nezaposlenost nastavila ubrzano smanjivati, pa se u lipnju stopa spustila na 12,5 posto.

HNB provođenjem ekspanzivne monetarne politike u prvoj polovini 2017. nastavio podržavati gospodarski oporavak, rekao je Vujčić.

Branimir Bunjac (Živi zid) izjavio je da je HNB-ova "štetna politika jedan od glavnih razloga hrvatskog gospodarskog sloma", da se bančina politika ne mijenja i da banka ništa ne čini na rješavanju problema.

"Guverneru je primjerice jasno što se dogodilo Agrokoru, pa kaže treba upravu staviti u zatvor, treba uvesti kazneno djelo fiskalne neodgovornosti, a što je radio proteklo desetljeće dok je taj proces kulminirao... Naknadno kad je gopsodin Todorić u Londonu, kažete uhvatite Todorića", kazao je Bunjac, koji propituje smisao HNB-a i guvernera.

Spomenuvši dug Hrvatske od 700 milijardi kuna, Bunjac je upitao otkud taj dug, tko će to vratiti i je li Hrvatska na pragu grčkog scenarija.

"Monetarno djelovanje je izrazito prorecesijsko i glavna prepreka oporavku i razvoju hrvatskog gospodarstva", ustvrdio je Bunjac ocijenivši da HNB mora suštinskih promijeniti i kamatnu i fiskalnu politiku zemlje.

Boris Lalovac (SDP) kazao je kako Hrvatska ne može temeljiti rast na samo jednom sektoru već moramo razvijati i drugu proizvodnju što, tvrdi, pokazuje i usporavanje rasta u zadnjem kvartalu 2017. "To označava da je rast krhak i da su potencijali rasta niski i da ukoliko se ne provedu strukturne reforme - dosezi će biti kratkoročni".

Usporedivši gospodarski rast Hrvatske od 2,8 posto s rastom u novim članicama Europske unije od primjerice 7 posto u Rumunjskoj do 3,5 posto u Litvi. Lalovac je istaknuo kako to pokazuje da je struktura gospodarstvima u tim zemljama drugačija.

"Češka, Slovačka, Mađarska temelje svoj gospodarski rast na industriji a ne na turizmu i uslugama i imaju snažne gospodarske rastove jer imaju snažnu ekonomsku bazu, te  kada se dogode poremećaji, .takva ekonomija je puno otpornija", istaknuo je Lalovac.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo