Nakon javnih i državnih službi, na red za zamrzavanje prava došla su javna poduzeća i tvrtke u većinskom vlasništvu države.
Kako se neslužbeno doznaje u Banskim dvorima, Vlada će uskoro svim direktorima tih kompanija uputiti zahtjev da u najkraćem roku počnu s kolektivnim pregovaranjem.
Okvir je jasan: sve što su ugovorili s državnim službenicima i namještenicima ima se primijeniti i na zaposlene u javnim poduzećima.
Plan za uštede
To znači odricanje od božićnice u ovoj i idućoj godini, regresa u idućoj godini, smanjenje jubilarne nagrade za 50 posto i dnevnica sa 170 na 150 kuna. Usto, zahtjev je uvođenje reda u naknade za prijevoz.
To znači da će se i od javnih poduzeća tražiti odustajanje od isplate prijevoza onima koji žive do dva kilometra od radnog mjesta, a ostalima bi se naknada isplaćivala u punom iznosu karte za javni prijevoz samo ako donesu račun da su kartu kupili ili ako samu kartu donesu na uvid. Oni koji do posla putuju osobnim automobilom imali bi pravo na 75 posto cijene karte.
Materijalna prava
Osim tih materijalnih prava, u javnim i poduzećima u pretežitom državnom vlasništvu morat će razmotriti i odustajanje od onih prava koja prosječna medicinska sestra ili učitelj nemaju.
Tako će se u HŽ Infrastrukturi, morati razmotriti je li nužno svake godine izdvojiti 1,2 milijuna kuna za sportske ili kulturne susrete poslodavca s radnicima. Morat će se zamrznuti i drugi dodaci na plaće, na primjer gablec (600 kuna mjesečno u Hrvatskim cestama, HAC-u, ARZ-u) ili uskrsnica ili godišnje usklađivanje plaća za postotak rasta troškova života.
Kratkotrajna rezanja
Niti jednog od tih prava radnici se neće morati trajno odreći, zahtjev se trenutno odnosi samo na isplate do kraja iduće godine.
Ipak, za kolektivno pregovaranje direktori neće imati previše vremena. Ideja je da se posao završi dovoljno rano kako se u prosincu ne bi isplaćivale božićnice jer ih, po svemu sudeći, neće dobiti ni državni ni javni službenici, kao ni većina zaposlenih u realnom sektoru.
Koliko će se uštedjeti u javnim poduzećma, nitko sa sigurnošću ne zna. Prije izračuna, na Markovu trgu moraju pobrojiti sva materijalna prava kojih u ovom sektoru ima više nego bilo gdje drugdje.
Dodaci na plaću za 3500 ljudi 2,5 milijuna kuna!
Hladan tuš uskoro može očekivati i 3200 zaposlenih u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Osim što će ostati bez dijela materijalnih prava, 30. listopada ostaju i bez granskog kolektivnog ugovora koji je godinama u beskonačnoj produljenoj primjeni. Kako danas na snagu stupa Zakon o reprezentativnosti, ono što je jučer bilo beskonačno, danas je prvi dan u produljenoj primjeni od tri mjeseca. Iz granskog kolektivnog ugovora mirovinci ostaju, u prosjeku, bez 11 posto plaće: ukida se, dakle, dodatak na plaću od osam posto i njihov posebni dodatak od dva do 10 posto ovisno o godinama staža.
- Ta dva dodatka teret su od dva i pol milijuna kuna godišnje. U ovom trenutku mi to jednostavno ne možemo financirati. Morate znati da je taj ugovor potpisao još bivši ministar gospodarstva Branko Vukelić u vremenima koja se ne mogu uspoređivati s današnjom situacijom - obrazlaže naš sugovornik iz Banskih dvora.