Hrvatske autoceste počele su s raščišćavanjem megalomanskih građevinskih ugovora u cestogradnji koje je još 2009. godine pred lokalne izbore potpisala bivša uprava, a po naredbi tadašnjeg premijera Ive Sanadera .
Kako neslužbeno doznajemo, Uprava HAC-a je u Ministarstvo prometa poslala prijedlog plana građenja za ovu godinu koji je sa 1,9 srezan na 1,4 milijarde kuna. U tom planu odustalo se od gradnje Podravskog ipsilona, što uključuje gradnju autoceste Vrbovec - Virovitica - mađarska granica, autoceste Lekenik - Sisak i mosta preko Drave kod Osijeka.
Ugovori o građenju za te projekte bi se raskinuli. Ukupna vrijednost radova od kojih se odustaje je oko 4 milijarde kuna. Kad se tome doda i autocesta Dubrovnik - Doli i Most Pelješac, čija je ugovorena vrijednost 5,5 mlijardi kuna, dolazi se do 9,5 milijardi kuna vrijednosti radova od čije se realizacije odustalo.
Financijski uteg
Naši nam sugovornici tvrde kako se od gradnje moralo odustati jer se HAC prefinancirao i za sve ugovorene radove nema novca. Svi ugovoreni radovi mogli bi se završiti jedino podizanjem novih kredita, ali HAC ih više ne bi mogao vraćati pa bi morao dizati nove kedite za vraćanje starih i tako unedogled.
Analize HAC-a govore kako je jeftinije raskinuti ugovore za radove koji nisu u visokom stupnju dovršenosti, pa i uz plaćanje penala građevinskim tvrtkama s kojima su radovi ugovoreni.
Najveći su uteg financijskom planu gotovo 7 milijardi teški ugovori o građenju koje je bivši direktor Uprave HAC-a Jurica Prskalo potpisao pred lokalne izbore 2009. godine. Tada su ugovoreni radovi na autocestama Dubrovnik - Doli, Podravski ipsilon, Buševac - Lekenik - Sisak i most preko Drave. Tri godine kasnije, osim dionice Buševac - Lekenik, gotovo ništa nije napravljeno, a na Dubrovnik - Doli nisu uvedeni ni izvođači.
Ugovori su potpisani iako te dionice nisu bile u planovima, zemljišta nisu bila otkupljena niti su osigurana sredstva. Zbog toga je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić Upravi HAC-a preporučio da ispitaju postoje li osnove da se protiv potpisnika ovih ugovora podnese kaznena prijava. Naime, posljedica tih ugovora je da su građevinske tvrtke uvedene na većinu gradilišta, ali zbog neotkupljenog zemljišta, nenabavljenih građevinskih sredstava i nedostatka novca radovi nisu izvedeni. Zbog toga je, primjerice, austrijska tvrtka Strabag HAC-u dosad proslijedila zahtjev za isplatu preko 30 milijuna kuna odštete zbog nemogućnosti obavljanja radova. Naše sugovornike najviše čudi odluka da se odustaje od gradnje mosta preko Drave. Naime, za taj posao dignut je namjenski kredit kod njemačke razvojne banke i sredstva postoje. Riječ je o mostu koji bi jednog dana bio dio autoceste Osijek - Beli Manastir - mađarska granica. Stvar je još zanimljivija zato šti su EBRD i EIB već izrazili zanimanje za financiranja gradnje autoceste prema Mađarskoj te nije posve jasno zašto se od toga odustaje.