KREDITNI REJTING NAM JE SRUŠEN ZBOG PREVELIKE JAVNE POTROŠNJE

HEP POVISUJE CIJENU, POVLASTICE SE NE DIRAJU Prosječna plaća nam je 10.400 kuna, imamo regres, božićnicu, uskrsnicu, darove za djecu. I toga se nikad nećemo odreći!

Predsjednik uprave Zlatko Koračević najavio je sredinom godine da će otpustiti oko 1000 ljudi. Nije otpušten nijedan radnik. Štoviše, kažu iz HEP-ova sindikata, zaposleno je 50-ak novih

Kreditni rejting Hrvatske je - smeće. Jedan od glavnih razloga zbog čega smo odnedavno u izvanrednom stanju je prevelika potrošnja javnog sektora.

- Zbog toga imate visoke poreze, da to financirate. Time gušite privatni sektor. Nedostaju reforme u javnom sektoru. Ako se produlji to razdoblje bez reformi, onda će i gospodarski rast biti slab. Dodatno će rasti i pritisak na proračun - pojasnio je Marko Mršnik, analitičar Standard & Poor’sa za Hrvatsku, bonitetne kuće koja nam je srušila rejting. U 12 mjeseci otkako je na vlasti, koalicijska Vlada na čelu sa SDP-om nije uspjela izvršiti pritisak na javna poduzeća niti su se ona uhvatila u koštac s reformama i reorganizacijom poslovanja.

Pogrešan kriterij

Postavljen je tek kriterij. Tvrtke koje posluju s dobiti imat će priliku da same sa sindikatima dogovore što će i kako smanjivati, dok će gubitašima, koji se ionako financiraju proračunskim novcem, Vlada bitno srezati prava i povlastice: zamrznut će božićnice, regrese, smanjiti naknade za prijevoz, dnevnice, dopunsko osiguranje i otpremnine. No, je li takav kriterij ipak pogrešan?

Istražili smo to na primjeru HEP-a, tvrtke koja bi, budući da svaku poslovnu godinu završe u plusu, trebao biti u kategoriji poduzeća koji će dobiti priliku sama odlučiti što će i kako smanjivati. Iako sami ostvaruju svoje prihode, država ih ipak stimulira tako što im odobrava nove kredite kojim pokrivaju tekuće poslovanje.

- Ovo je zadnji puta da pomažemo pokrivati minuse - rečeno je u svibnju kada je HEP-u odobreno podizanje kredita od 400 milijuna kuna. HEP je, naime, u prvoj polovici godine imao 315 milijuna kuna gubitaka.

Još jedan kredit

Novi zadnji put, barem zasad, bio je ipak u listopadu ove godine. Vlada im je odobrila povećanje okvirnog kredita od 16 milijuna eura kod Splitske banke za obrtno poslovanje.

Stavom da se radi o tvrtki dobitašu koja sama može uređivati odnose sa zaposlenicima, dodatno ih motivira da borbu s prevelikom javnom potrošnjom ne shvate ozbiljno. Jer, što je u međuvremenu učinio HEP?

Povisio cijenu struje za 20 posto. Je li tvrtka, prema najavama Uprave, restrukturirana? Nije. Je li smanjen broj zaposlenika? Nije. Jesu li počeli pregovori oko novog kolektivnog ugovora? Nisu. Na kraju, jesu li pokrenuli investicijski ciklus za koji su dobili jak vjetar u leđa od bišeg ministra gospodarstva Radimira Čačića? Jedva. A u slučaju “prioriteta” Plomin C i Ombla prva lopata još nije zabijena. Oko 16 do 20 posto rashoda u HEP-u čine materijalna prava zaposlenika, za koja i Uprava HEP-a smatra da ih treba smanjivati, no po tom pitanju ove godine nije učinjeno ništa.

Otpremnine

Predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević najavio je sredinom godine da će otpustiti, točnije stimulativno otpremiti u mirovinu oko 1000 ljudi. Nije otpušten niti stimuliran nijedan radnik. Štoviše, kažu nam sugovornici iz HEP-ova sindikata, zaposleno je 50-ak novih kadrova. - Uglavnom stranačkih - dodaju naši izvori.

Kolektivni ugovor ističe 31. prosinca. Jesu li započeli pregovori sa sindikatima?

- Još uvijek nisu - kaže naš sugovornik iz tvrtke.

U HEP-u ima oko 13.500 zaposlenih i procjenjuje se da ih je oko 3500 višak. Zlatko Koračević najavio je da će ih toliko otpustiti (stimulativno otpremiti) do kraja mandata, no sudeći po dosadašnjem tempu, u HEP-u bi za tri godine mogao imati 200-injak novih radnika. Prosječna plaća u HEP-u iznosi 10.403 kune. Radnici imaju pravo na regres od 1800 kuna, božićnicu u visni 1700 kuna, potporu na rođenje djeteta 3226 kuna, dar za djecu 600 kuna, uskrsnicu 400 kuna.

Terenski dodaci

Posebno je zanimljiva stavka iz ugovora prema kojoj zaposlenici ne mogu dobiti otkaz ni u slučaju da dođe do privatizacije ili gašenja nekog od dijelova HEP grupe. Radnicima je plaćeno i dopunsko osiguranje, kao i terenski dodatak od 70 kuna. Povlastice kakve privatni sektor, prava žrtva ekonomske krize, jednostavno ne poznaje. HEP-u smo jučer uputili službeni upit koje su konkretno poteze povukli vezano uz troškove zaposlenika, no odgovor je izostao. U sindikatu pak kažu da se neće odreći nikakvih prava. Sindikalac Denis Geto oštar je kad kaže kako će radnici u HEP-u biti posljednji koji će dozvoliti da im se diraju materijalna prava.

- HEP je tvrtka dobitaš. I zašto bi mi patili? Sustav u kompaniji je inertan i trom. Strukture se trebaju ubrzati, no to je nemoguće kad tvrtku ne vodi struka, već politika i nekompetentni ljudi. Što se naših prava tiče mi smatramo da ne vrijedimo ništa manje nego prije. Zato ćemo biti zadnji koji će skinuti gaće pred Upravom - upozorava Geto.

Milošević: HEP treba otvoriti vrata privatnim ulaganjima

U HEP-u to možda jasno ne vide, ali činjenicom da su jedno od mnogih poduzeća koja nisu smanjila potrošnju doprinijeli su smanjivanju kreditnog rejtinga cijele zemlje, koji će se, naposljetku odbiti o glavu i njima samima.

- Naravno, sniženje rejtinga na junk odnosit će se i na HEP, prvenstveno na obveznice izdane u inozmestvu. U srednjem roku, kamate na obveznice zbog toga će vjerojatno biti veće. Što se samih investicija tiče, projekti poput Plomina su dobar početak, ali to nije dovoljno. Prije svega, treba otvoriti vrata za privatna ulaganja, ponajprije za ulaganja i termoeletrane privatnog sektora - kaže Domagoj Milošević, bivši potpredsjednik Vlade za investicije. HEP je naime tvrtka koja sama odlučuje o tome hoće li i koji privatnik graditi hidroelektrane.Ekonomski stručnjaci upozoravaju da sniženje kreditnog rejtinga može imati negativan učinak na HEP.

- Strani investitori koji se očekuju kao partneri u realizaciji projekata poput Plomina mogli bi dvaput razmisliti žele li ulagati u Hrvatskoj, koja se može tretirati kao nesigurna za investicije - kaže jedan analitičar.

Izdvajamo