HISTERIJA S ISTOKA

HERALDIČARI I POVIJESNA ZNANOST NE MOGU SE NAČUDITI OPTUŽBAMA DA JE PRVO BIJELO POLJE ZLOČINAČKO Je li hrvatski grb iz 1495. - USTAŠKI?!

Facebook

Bio je u pravu bivši predsjednik Ivo Josipović kad je ustvrdio kako ustaška zmija još gmiže po hrvatskoj zemlji; ne da se krije samo pod stinama, ona iskače s fotografija, paluca đavoljim jezikom sa svake grane, sikće iz izjava, lepeće iz medija, a živi – u Srbiji! I onda se iz Srbije napuca takva jedna zmijurina na volej, a Hrvati je dočekaju uzbuđena srca, pa zajapureni još danima skriče koga je zmija ustaška ugrizla, tko je inficiran, a tko je lišo prošao. Ovih zadnjih je baš malo..., piše Slobodna Dalmacija.

Tako je bilo i s aktualnom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja se u Torontu fotografirala s iseljenicima iza zastave s hrvatskim grbom čije je prvo polje bijelo. Kakva nevjerojatna i neoprostiva greška! Isti čas su portali zagrmjeli: ustaška zastava! Preuzele su društvene mreže: ustaška! A još danima su odjekivali i mainstream mediji: ustaška...ustaška...ustaška...

Ustaška? Jesmo li kao društvo zbilja toliko poglupili, pa svaku kost koja doleti u nedostatku boljih vijesti glođemo dok nam ne bace novu? Zar su Hrvati, čak i oni s par razreda osnovne škole, doista uvjereni kako je hrvatska šahovnica s prvim bijelim poljem – ustaška?!

E, da ne zaboravimo: javio se i srpski ministar nečega, Aleksandar Vulin, inače zadužen za kolonijalna pitanja s posebnim mandatom za Hrvatsku, koji je povodom 'ustaške zastave' iznio već poznatu činjenicu kako je Kolinda 'naklonjena ustaštvu', te ponudio svoju pomoć Hrvatima u borbi za odstranjivanje ustaštva iz njihovih glava... Doista velikodušna ponuda koju nikako ne bi trebalo odbiti.

Dakle, sad znamo što iznose veleumovi, ajmo vidjeti što kažu heraldičari i povijesna znanost o početnom polju hrvatskog grba. Kad se čak i ovlaš promotri povijesni slijed izgleda hrvatskog šahiranog grba 'od prvih vremena' do 1990. kad je Sabor proglasio važećim aktualni grb, prvo je što ćemo uočiti da se o prvom polju, bijelom, srebrnom ili crvenom nije previše vodilo računa.

Prvi grb hrvatskih zemalja, i to je zgodno zamijetiti, nije bio šahiran nego jedna verzija – dalmatinskog: tri okrunjene lavlje glave na crvenom štitu okrenute ulijevo od početka XIV. stoljeća koristila je vladajuća anžuvinska dinastija kaoo oznaku za sve hrvatske zemlje u svom posjedu.

Jedan od najstarijih prikaza šahiranog grba, koji datira iz 1495. godine, u austrijskom je Innsbrucku, na plafonu sudske zgrade i prvo polje je, pogađate – bijelo! Na portretu Fridrika III. Habsburškog iz 1512. je i hrvatski grb s prvim poljem – crvenim. U Fojničkom grbovniku iz 17. stoljeća kao kopija zbirke grbova iz 1590. prvo je polje – bijelo.

Od 1868. među grbovima Trojedne kraljevine je i šahovnica, s prvim bijelim poljem, a osamdesetih godina 19. stoljeća takav je grb načinjen i na krovu crkve Sv. Marka u Zagrebu.

Od 1918. godine, najprije u Državi SHS, a potom i u Kraljevini SHS, te Kraljevini Jugoslaviji dvoglavi bijeli orao pridržava hrvatski grb s prvim crvenim poljem. Nakon sporazuma Cvetković-Maček od 1939. službeni grb Banovine Hrvatske ima prvo crveno polje, te zlatnu krunu iznad štita.

Dolazimo do 1941. i stvaranja fašističke NDH u kojoj je od 28. travnja 1941. u službenoj uporabi šahirani grb s prvim bijelim poljem koji povrh štita ima troplet u čijem je središtu slovo U. Ako se govori o ustaškom grbu, onda to nikako ne može biti šahovnica (kao što nije ni Lijepa naša, iako je bila himna i u NDH), nego je ustaški grb upravo četverokutna vitica s upisanim prvim slovom pokreta.

Nakon Drugog svjetskog rata proglašen je 1947. novi grb NR i SR Hrvatske, dizajnirao ga je Vanja Radauš, šahovnica počinje crvenim poljem, plovi na moru obrubljena klasjem i izlazećim suncem, usidrena nakovnjem, a na vrhu je crvena petokraka.

Sabor 25. srpnja 1990. donosi amandman na ustav SRH, u kojem stoji kako se osnovica povijesnog hrvatskog grba 'sastoji od 25 crvenih i bijelih polja' i ne precizira se boja prvog polja.

A većina tadašnjih zastava, pa i ona na svečanom podiju prilikom proslave prvog Dana državnosti 30. svibnja 1990. bile su s prvim bijelim poljem. Baš takvu je prvi predsjednik Franjo Tuđman podigao na Markovu trgu nakon što je spuštena ona s petokrakom. No, u tadašnjoj šumi zastava i grbova na skupovima bilo je i prvih crvenih početnih polja.

Tako je rađanje hrvatske demokracije obilježila poplava grbova i s prvim bijelim i s prvim crvenim poljem, o čemu tada nitko nije previše mario (što je očito povijesna konstanta razvoja ovog grba). Tako je bilo sve do zakona donesenog 21. prosinca 1990. kojim je kao službeni grb proglašen ovaj sadašnji, s crvenim početnim poljem i krunom grbova povijesnih regija.
I sad, poštovani, zaključite iz ovog kratkog i površnog pregleda koji je to 'pravi', a koji 'falši' grb, koji je stariji, a koji originalniji. Možda je najbolje da presudi srpski ministar za hrvatska pitanja Aleksandar Vulin. On će sigurno znati.


- Najstariji grb u Innsbrucku - prvo polje je bijelo
- Na onome iz 1512. - prvo polje počinje crvenim
- U Fojničkom grbovniku iz 17. stoljeća - bijelo
- Na krovu crkve Sv. Marka iz 1880. - bijelo
- U Kraljevini Jugoslaviji s prvim crvenim poljem
- U NDH od 28. travnja 1941. s prvim bijelim poljem
- Od 1947. novi grb komunističke Hrvatske - crveno

Izdvajamo