DVADESET NAJVEĆIH

Heroine koje su promijenile život žena: Zbog njih je Hrvatska danas sretnija

    AUTOR:

  • OBJAVLJENO:
  • 08.03.2010. u 08:08

Borba za ženska prava Još nije gotova, žene su kod nas i dalje slabije plaćene, lakše dobivaju otkaz i često su žrtve nasilja

ZAGREB - Tko su žene koje su najviše utjecale na to da se promijeni položaj žena u Hrvatskoj, bilo putem izravnog političkog angažmana ili putem izuzetnog djelovanja u pojedinom području, pitanje je koje smo postavili dvadesetak istaknutih kulturnih i javnih djelatnika.

Naravno, povod je bio jučerašnji Dan žena, dan kojim se punih sto godina obilježava kao dan sjećanja na povijest borbe za ženska prava. Na žalost, teško bi se moglo reći da je bitka za ženska prava u Hrvatskoj riješena stvar - žene su i dalje slabije plaćene, lakše dobivaju otkaz, izuzetno se malo radi na prevenciji i sprečavanju nasilja nad njima...

Neočekivani glasovi

Liste ovog tipa riskantne su jer su nužno podložne subjektivnim interpretacijama i profesionalnim interesima.

Uz očekivane glasove, kao što su oni za Savku Dabčević Kučar, Mariju Jurić Zagorku, Slavenku Drakulić i sestre Baković, nekolicina anketiranih odlučila se i za Anu Magaš. Zanimljivo, nekoliko glasova dobila je i aktualna premijerka, Jadranka Kosor.

Bitni su kolektivi

Nekoliko sugovornika istaknulo je da ne želi glasati izravno za jednu osobu, nego za kolektive - izdvajujući mrežu ženskih udruga u devedesetima, B.a.B.e. i Ženske studije kao skupine koje su svojim angažmanom značajno pridonijele poboljšanju položaja žena u Hrvatskoj.

Na temelju njihovih glasova napravili smo redakcijski izbor, samo donekle uteme-ljen na njhovim prijedlozima.

U anketi su sudjelovali: Tvrtko Jakovina, Vesna Pusić, Gordana Sobol, Hrvoje Hribar, Sanja Iveković, Snježana Paušek Baždar, Stipe Kutleša, Sibila Petlevski, Andrea Feldman, Slavko Goldstein, Andrea Zlatar, Zora Dirnbach, Xenia Detoni, Nadežda Čačinović, Mima Simić, Sanja Iveković i Bruno Kragić. (J. K., A. P., V. R. )

1. Marija Jurić Zagorka, novinarka i književnica

Jedna me nebičnost iznenadila u mađarskom parlamentu. Tamo sjedi mlada Hrvatica, izvješće za zagrebački Obzor, informira o svemu svoje mađarske, njemačke, talijanske, engleske, poljske i ostale kolege... Ona je malo čudo talenta i sposobnosti - riječi su francuskog novinara Dudoyera. Piše naravno o Mariji Jurić Zagorki, književnici i prvoj političkoj novinarki u jugoistočnoj Europi. U političkim tekstovima, još od početaka svoga rada, zauzimala se za ravnopravnost žena i muakaraca. Tridesetih godina uspješno spaja feminizam i popularnu kulturu uređujući popularne ženske časopise, kao što su Ženski list i Hrvatica, te podupire osnivanje Društva hrvatskih književnica. Na Strossmayerov nagovor, Zagorka oko 1910. počinje pisati povijesne romane temeljene na arhivskoj građi. Romani objavljivani u nastavcima u dnevnim novinama postizali su vrtoglavu nakladu. Od 2000. počinju nova čitanja Zagorke u svjetlu novih kulturalnih i feminističkih teorija, čemu su nemalo pridonijeli radovi znanstvenica srednje i mlađe generacije.

2. Vlasta Delimar, umjetnica

Od samih početaka svog umjetničkog djelovanja golotinjom u performanceima provocirala je većinsku, patrijarhalnu Hrvatsku rušeći tabue. Delimar se performanceom bavi još od 1979, kad je počela rad kada je započela umjetnički rad, od početka poništavajući granicu između privatnog i javnog.



3. Sanja Iveković, umjetnica

Multimedijalna umjetnica i feministička aktivistica. Teško je čak i nabrojati sve njene radove kojima je pokušala utjecati na osviještavanje o položaju žene, ukazujući i prokazjući nasilje u obitelji i društvu, ironiziranjem utjecaja medija ili protestirajući protiv nasilnih preimenovanja u 90 -ima. Nerijetko u svojim projektima surađuje s ženskim organizacijama

4. Slavenka Drakulić, književnica i publicistkinja

Uz Dubravku Ugrešić, naša najprevođenija spisateljica. Karijeru je započela u Startu i Danasu baveći se prvenstveno feminističkim temama i onim vezanim uz problem ženskog pisma. U svom književnim i novinarskom radu bavila se cijelim nizom osjetljivih tema. Dobitnica je nagrade za europsko razumijevanje Lajpciškog sajma knjiga.

5. Savka Dabčević-Kučar, političarka

Vodeća ličnost hrvatskog proljeća. Kao prva žena na čelu republičke vlade, nasilno je smijenjena nakon dvogodišnjeg mandata 1971. godine. Zauzimala se za ravnopravan položaj Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji, bila je protiv centralizacije i za demokratsko društvo. Nakon gotovo dva desetljeća marginalizacije opet se politički aktivira početkom 90-ih i sudjeluje u osnivanju HNS-a. Kandidirala se na izborima za predsjednicu države 1992. godine i osvojila šest posto glasova. Kao članica HNS-a bila je zastupnica u Saboru od 1992. do 1995. godine.

6. Blaženka Despot, filozofkinja

Filozofkinja, jedna od pokretačica sekcije Žena i društvo u sklopu Sociološkog društva Hrvatske kao prvog mjesta na kojem se znanstveno i argumentirano raspravljalo o temama koje nisu bile službeni dio korpusa znanja: pitanjima seksizma u jeziku, feminizma u filozofiji, homoseksualnosti, odnosu roda i spola... Ostat će upamćena i kao autorica knjige “Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje”.



7. Dragojla Jarnević, spisateljica

Spisateljica iz razdoblja narodnog preporoda. Poznata po opsežnom rukopisu od 1194 stranice, koji sustavno bilježi autoričina razmišljanja, razgovore, pisma, dokumente i opise događaja od 1. siječnja 1833. do 10. studenoga 1874. i danas se smatra jednim od najvažnijih opusa 19. stoljeća. Radila je kao učiteljica, a u rodnom Karlovcu pokušala je osnovati i privatnu djevojačku školu. Za svoje vrijeme bila je žena izuzetno naprednih pogleda koja se posebice zauzimala za veća prava žena.

8. Anka Berus, političarka

Prva žena ministar u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. do 1953. godine. Poznata po borbi za radnička prava. Radila je na okupljanju žena u Splitu, zahtijevala za žene pravo glasa i druga građanska prava. Zbog svog ilegalnog rada i članstva u Komunističkoj partiji dva je puta zatvarana. Borila se u partizanima od 1942. godine. Jedna od 18 žena narodnih heroja u Hrvatskoj.

9. Vanda Kochansky Devidé, znanstvenica

Premda je po struci i opredjeljenju bila biolog botaničar, obrazovala je brojne generacije geologa i paleontologa, a bila je i utemeljiteljica mikropaleontologije u Hrvatskoj. Godine 1966. postaje dopisna članica, a 1973. redovita članica Akademije znanosti i umjetnosti, ujedno prva žena primljena u Akademiju. Za svoj rad nagrađena je brojnim priznanjima, među kojima je i nagrada za životno djelo 1975. godine. Objavila je stotinjak znanstvenih te brojne stručno-popularne radove.

10. Sestre Baković, Rajka i Zdenka, antifašistkinje

Rajka i njezina sestra Zdenka Baković zagrebačke su antifašistkinje, koje su u trafici u Nikolićevoj od 1939. do konca 1941. godine imale ilegalni partijski punkt. Ustaše ih uhićuju u prosincu 1941. Nakon nekoliko dana Zdenka u ustaškom zatvoru izvršava samoubojstvo da izbjegne daljnje mučenje, a Rajka umire od posljedica mučenja 29. prosinca 1941. Unatoč torturi, nisu odale ime nijednog partijskog druga. Rajka je proglašena narodnim herojem 1953.

11. Ivana Brlić-Mažuranić, spisateljica

Njoj je uspjelo ne samo osvojiti dječja srca i umove svojim književnim djelima nego je genijalnom maštovitošću osupnula i odrasle. Autorica “Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića” i “Priča iz davnina” dva je puta bila predlagana za Nobelovu nagradu, no onda joj je uspjelo nešto drugo - postala je prva žena dopisni član domaće Akademije znanosti i umjetnosti. Svake godine u čast njoj, hrvatskom Andersenu, s nekoliko se manifestacija slavi njezino stvaralaštvo.



12. Slava Raškaj, slikarica

Gluhonijema slikarica koja za života nije imala pretjerani utjecaj, no njezini su akvareli poslije proglašeni vrhuncem akvarelnog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Širu je javnost ponajviše dirnula, a onda i inspirirala njezina tragična životna priča. Interes za njezina djela znatno je porastao posljednjih godina, stoga ne čudi što je velika retrospektiva u Klovićevim dvorima 2008. izazvala toliko zanimanje.

13. Dora Pejačević, skladateljica

Ova je aristokratska skladateljica do svoje 37. godine života bila u braku isključivo s glazbom, što je bila rijetkost u razdoblju u kojem je živjela tj. prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Družila se s tadašnjim istaknutim europskim kulturnjacima, razvijajući tako svoj izniman talent. Umrla je samo tri godine nakon udaje za austrijskog časnika, nekoliko tjedna nakon poroda. U oproštajnom pismu suprugu zamolila ga je da sinu pruži slobodu i mogućnost umjetničke naobrazbe.

14. Sibila Jelaska, znanstvenica

Danas nije neobično da žena bude priznata prirodoslovka i predavačica zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, no u vrijeme kada je ova znanstvenica, akademkinja i pedagoginja najintenzivnije djelovala, odnosno izgrađivala svoju znanstvenu karijeru doista je bila usamljena kao žena među muškim kolegama. Jelaska je od 1997. godine stalna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te autorica stručne literature iz područja biološke znanosti.

15. Lidija Sklevicky, sociologinja

Antropologinja, etnologinja i sociologinja koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća prva na ovim prostorima pokrenula pitanje feminističkih studija. Stoga je najčešće navode kao ženu koja je utrla put hrvatskim feministicama. Lydia Sklevicky bila je i dio ženske skupine intelektualaca iz nekadašnje Jugoslavije koje su organiziranjem prvog Međunarodnog feminističkog skupa 1978. godine otvorile novu stranicu ženske povijesti na ovim prostorima. Danas se na taj skup gleda kao na povijesnu prekretnicu ne samo za feministkinje nego i za povijest civilnoga društva na ovim prostorima.

16. MIlka Planinc, političarka

O ovoj bi se političarki “muškog pogleda” moglo mnogo raspravljati, no nijednoj ženi u svijetu nikada nije uspjelo postati premijerka, odnosno predsjednica Saveznog izvršnog vijeća neke socijalističke države, u ovom slučaju bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prije te političke karijere okušala se kao šefica poduzeća, prvo zagrebačke Elektre pa Dalekovoda. Iako su u to vrijeme te pozicije bile politička funkcija, Planinc je pokazala da posjeduje liderske sposobnosti.



17. Zinka Kunc, operna diva

Sopranistica koja se u rodnome Zagrebu isprva nije mogla izboriti za priznanje, no nakon što je prepoznata u Ljubljani, ubrzo su je svagdje počeli nazivati glasom stoljeća. Ubrjali su je među najveće hrvatske, ali i svjetske operne umjetnice. Kunc je bila i članica Metropolitana, ali cijelu su je karijeru pratile trzavice s direktorima pa je Metropolitan na kraju napustila.

18. MIrjana Krizmanić, psihologinja

Profesorica psihologije čija su predavanja do 2001. godine, kada se umirovila, s oduševljenjem slušali studenti Filozofskog fakulteta. Javnost je osvojila svojim nepretencioznim publicističkim djelima i često pokreće teme od kojih drugi zaziru. Autorica je knjige “Tkanje života”, jedne od najprodavnijih knjiga u Hrvatskoj, koja se, za razliku od uvoznih lakih psiholoških štiva za samopomoć, pokazala kao djelo koje ne obećava ljudima da će se “promijeniti i postati druge osobe”, nego s njima“razgovara”. A to svima najviše i treba.

19. Severina, pjevačica

Jedina suvremena pjevačica na ovoj listi; prije bi je se moglo opisati kao karizmatičnu ženu nego kao humanisticu ili požrtvovnu intelektualku. Pozornost je privukla prozivanjem Jadranke Kosor zbog zakona o umjetnoj oplodnji, a u spotu “Muškarcu treba samo kurva” upozoravala je na nasilje nad ženama. Severinu često i napadaju zbog njezinih angažmana, no nijedan je napad dosad nije omeo.

20. Jadranka Kosor, političarka

Političarka koja će u našu povijest ući kao prva premijerka Republike Hrvatske. Diplomirala je na Pravnom fakultetu, a profesionalnu karijeru započela je kao novinarka u dnevnom listu te na radiju. Njezini tadašnji kolege danas kažu da je dugokosa Jadranka Kosor uvijek bila jako ambiciozna i predana poslu. Potpredsjednica HDZ-a postaje 1995. godine. Premijerka je postala nakon odlaska Ive Sanadera. Preuzima vodstvo Vlade i HDZ-a. U njezinu mandatu poboljšani su odnosi sa Slovenijom.

Tagovi

Izdvajamo