OKRUGLI STOL O MONETARNOJ POLITICI

HNB IZRAĐUJE STUDIJU O UVOĐENJU EURA U HRVATSKOJ Pristupanje eurozoni je ispravnija i korisnija strategija od 'rekunizacije' ekonomije

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 31.03.2017. u 13:20

Zagreb, 251016.
Muzej Mimara.
Udruzenje stranih ulagaca u Hrvatskoj predstavili su Bijelu knjigu 2016 o poslovnoj i investicijskoj klimi te preporukama kako poboljsati cjelokupno poslovno okruzenje.
Na fotografiji: Boris Vujcic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u petak da je HNB početkom godine pristupio izradi studije koja bi trebala biti podloga za javnu raspravu o uvođenju eura u Hrvatskoj i dinamici kojom bi zemlja trebala ići prema eurozoni, a najavio je i promjene u dosadašnjim strukturnim repo aukcijama.

"Studija je trenutno u izradi. Ideja je da se predstave troškovi i koristi preuzimanja eura, da se odredi okvir u kojem je danas monetarna politika te tranzicijsko razdoblje i potrebni koraci za uvođenje eura, i što se tiče ekonomskih politika i samih tehničkih koraka. Studija će biti gotova do ljeta i onda će se moći predstaviti javnosti", rekao je Vujčić na okruglom stolu o monetarnoj politici pod nazivom "Euro kao sidro monetarnih režima" u sklopu 5. susreta guvernera regije u organizaciji poslovnog časopisa Lider.

Osvrnuvši se na prve negativne reakcije na najave kretanja zemlje u smjeru eurozone, kazao je da je potrebno provesti informiranu raspravu da bi se postigla neka vrsta konsenzusa potrebnog za takav strateški korak.

Po Vujčićevim riječima, u HNB-u vjeruju da je to ispravan i korisniji put nego strategija pokušaja 'rekunizacije' ekonomije, koja "bi bila dugotrajna, upitnog uspjeha, a mogla bi imati i negativne efekte".

Podsjetio je da ljudi često zaboravljaju da HNB ne brani tečaj od deprecijacija, nego od aprecijacije kako se ne bi pogoršala konkurentnost ekonomije, dok bi za punu rekunizaciju trebala postojati aprecijacija (kako bi se počelo štedjeti u kunama).

Na upit što ako se eurozona raspadne, Vujčić kaže da je to relevantno pitanje, na koje u javnoj raspravi treba dati odgovor. Ipak, podsjetio je da je, prije nego se kuna vezala za euro, tečaj domaće valute bio vezan uz njemačku marku, odnosno da smo oduvijek bili vezani uz neku stabilnu valutu.

Vjerojatne promjene strukturnih repo aukcija

Osvrćući se na strukturne repo aukcije, na kojima u posljednjih par navrata nije bilo potražnje, Vujčić je kazao da će ih i dalje održavati, ali vjerojatno u ponešto izmijenjenom obliku s obzirom da u hrvatskom financijskom sustavu postoji višak od 16 milijardi kuna. Ipak, nije želio iznositi detalje o tome na koji način ih misli mijenjati.

Kako je istaknuto, najviše su na repo aukcijama sudjelovale male i srednje banke, velike banke puno manje, a takav trend očekuje i ubuduće. Te aukcije pomažu prvenstveno da se podupre potražnja za kunskim kreditima, koja je, naveo je, daleko veća nego prije krize.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), na otvaranju 5. susreta guvernera regije, u organizaciji poslovnog časopisa Lider i HUB-a, istaknuo je da je oporavak krediranja u Hrvatskoj započeo krajem 2015. godine, da bi u 2016. rast kredita poduzećima bio čak i izraženiji nego stanovništvu, dosegnuvši stopu od 12 posto, naprema 8 posto.

Kako je naveo, bankari u regiji su svi pred sličnim izazovima - na koji način banke mogu podržati novi gospodarski rast, jesu li pritom dostatni domaći izvori kreditiranja, koliki im uteg predstavljaju prezaduženost sektora i loši zajmovi te kako se pripremiti za rast referentni kamatnih stopa u eurozoni.

Izdvajamo