HNS-OVA MINISTRICA KULTURE UVODI NOVI POREZ

HNS I SDP U SUKOBU ZBOG NAMETA NA JAVNU TELEVIZIJU Premijer: 'Nemojte se šaliti, povucite taj porez za HRT!'

    AUTOR:
    • Adriana Piteša,
    • Lana Bunjevac

  • OBJAVLJENO:
  • 06.12.2012. u 19:51

CROPIX

Ministarstvo kulture predlaže da svaki porezni obveznik plaća RTV pristojbu prema visini svojih primanja, a da se plaćanje po kućanstvu ukine

Kad bi prošao prijedlog Ministarstva kulture, pristojbu za HRT, u sklopu reforme medija, plaćali bi porezni obveznici. Obveza plaćanja ne bi više proizlazila iz toga što netko u kućanstvu ima TV prijemnik ili kompjutor, nego naprosto iz činjenice da boravi u Hrvatskoj. Razlika bi bila samo u visini pristojbe, ovisno o prihodima. Objava vijesti izazvala je žestoke reakcije javnosti zato što je prijedlog shvaćen kao pokušaj još jednoga oporezivanja građana.

NOVI POREZ ZA JAVNU TV 'Skandalozno! Kako netko može plaćati TV ako nema televizor?'

Predsjednik Vlade Zoran Milanović, kako smo doznali, nazvao je ministricu kulture Andreu Zlatar Violić i savjetovao joj da se ne šali i povuče prijedlog.

Projekcije prihoda

Na godišnjoj razini prihod od TV pristojbe trenutačno je oko 1,2 milijarde kuna. Ideja je da ostane na sadašnjoj razini, no po svoj prilici mogao bi biti i bitno veći. Projekcije koliki bi iznos mogao biti u Ministarstvu nemaju, i to upravo zato što novim modelom ne bi svi plaćali isti iznos koji je trenutno 80 kuna mjesečno.

Iz Ministarstva kulture poručili: Reforma HRT pristojbe nije 'novi porez'!

- U Hrvatskoj trenutno ima domaćinstava koja ne plaćaju pristojbu, a ovim bi modelom bila obuhvaćena sva pa bi se tako automatski povećao iznos. S druge strane, snizili bi se troškovi naplate koji odlaze na uplatnice, trajne naloge te odvjetničke i sudske troškove u slučaju neplatiša - objasnio je Milan Živković, glavni savjetnik za medije u Ministarstvu kulture, ali i predsjednik SDP-ova Savjeta za kulturu i medije.

- Bude li iznos veći od ukupnoga koji HRT ubire od pristojbe, osnovao bi se fond u koji bi se uplaćivao višak prihoda, a iz njega bi se finacirali kvalitetni medijski sadržaji - dodao je Živković.

Dva su ključna razloga reforme pristojbe. Prvi je da se uspješan model financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnoga interesa. Drugi, napominju u Ministarstvu kulture, jest taj da više ne mogu ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koji dolaze od pučkoga pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih.

Prema novom prijedlogu, pristojba prestaje biti tzv. “flat tax” i njezin bi iznos ovisio o visini dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak ne povećava. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. U Ministarstvu opovrgavaju teze da se radi o novom porezu te dodaju kako bi se reformiranom pristojbom, ako bi se o njezinoj naplati brinula Porezna uprava, ostvarila i značajna ušteda u milijunskim iznosima koje za troškove naplate trenutačno snosi HRT.

No, zašto bi netko, primjerice, tko nema prijemnik uopće plaćao pretplatu?

Osnivanje fonda

- Posjedovanje prijemnika teško je utvrdivo, no pristojba kakva je sada također je neka vrsta medijskog poreza, jer vi i ne morate gledati TV program, a pristojbu svejedno plaćate. Prije smo plaćali pretplatu za HRT, što je bila neka vrsta obeštećenja za uslugu, dok je pristojba oblik financiranja jedne javne usluge i bliža je riječi porez, iako bih ja radije koristio riječ doprinos. Pravnici koji će sudjelovati u raspravi morat će definirati pravno utemeljenje te reforme: boravite li na području Republike Hrvatske, jednim dijelom sudjelujete u financiranju proizvodnje medijskih sadržaja, što je pravedan i efikasan model. To je kao kada plaćate prirez iz kojeg se financiraju dječji vrtići, a plaćate ga iako možda nemate dijete koje ide u vrtić - objasnio je Milan Živković.

Dugoročni ciljevi

- Plediram i na to da prestanemo promatrati Vladu kao nekoga tko oktroira gotova rješenja, rasprava o medijskoj politici već traje, a do kraja lipnja 2013. godine definirat ćemo dugoročne ciljeve, odnosno što zapravo želimo od medija u Hrvatskoj. Među ostalim, evaluirat ćemo modele, učinke na stanovništvo i poslovnu politiku, a zatim u drugoj polovici godine imamo vremena da se to pretvori u zakone i implementira. Jer, teško je zamisliti reformu medija bez reforme njihova financiranja. Jasno da ima i da će biti otpora, no promatrajući druge zemlje, mogu reći da su reakcije pozitivne, a osobno mi se najviše sviđa finski model kojemu i mi težimo: progresivan medijski porez koji ovisi o ekonomskoj snazi onoga tko ga plaća - zaključio je Živković.

Hoće li i kada ta reforma biti uvedena, napominju, ovisi o rezultatima rasprave koja će biti otvorena do polovice 2013. No, rasprava bi, barem prema reakcijama, mogla imati i bitno kraći rok trajanja.

Izdvajamo