MIROVINSKI SUSTAV

HOĆE LI DOISTA SVIMA MLAĐIMA OD 55 GODINA PENZIJE BITI 20-ak POSTO MANJE? 'To bi dovelo do nevjerojatnih socijalnih tenzija u hrvatskom društvu'

Zagreb, 020517. Markov trg.
Sabor.
Redovita sjednica Sabora.
Na fotografiji: Tomislav Coric ministar rada i mirovinskog sustava.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Tomislav Ćorić

Radnici rođeni prije 1962., koji su uplaćivali dio novca u prvi, a dio u drugi stup, trebali bi prema planu Vlade ostati bez dijela mirovine iz I. stupa. No, u Ministarstvu rada sada tvrde: nitko neće biti zakinut

Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2020. godine, dokument čije je prihvaćanje na prošlotjednoj sjednici Vlade prošlo u sjeni smjene trojice ministara, donosi detaljan opis projekcija kretanja proračunskih rashoda za mirovine na temelju sadašnjeg stanja te izrijekom ističe da “umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa”.

Obveznici oba mirovinska stupa su sve osobe rođene nakon 1962. godine. Oni će u punu starosnu mirovinu 2027. godine i, prema postojećem stanju, ne bi imali pravo na takav dodatak, zbog čega bi im mirovina bila minimalno 20 posto niža od one umirovljenika koji ostvaruju mirovinu samo iz prvog stupa.

To bi pak, uvjereni su naši sugovornici, dovelo do nevjerojatnih socijalnih tenzija, bilo bi duboko nepravedno i, u krajnjoj liniji, protuustavno.

Rade analize

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava radi analize i tek nakon što one budu završene ići će se u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, doznajemo u tom ministarstvu.

- Izmjene tog zakona radit ćemo na temelju analiza. Pritom ćemo misliti na sve kategorije budućih umirovljenika i nitko od njih neće biti zakinut - kratko su nam rekli u Ministarstvu kad smo ga pitali kakva je sudbina budućih umirovljenika, onih koji neće ostvarivati pravo i na dodatak od 27 posto.

Privremeno je to podvlačenje crte pod problem s kojim će se Hrvatska suočiti za koju godinu, a koji se tiče primanja budućih umirovljenika.

“Uvođenjem obveznog drugog mirovinskog stupa od 2027. godine nadalje većina novih umirovljenika primat će osnovnu mirovinu iz 1. stupa i mirovinu iz 2. stupa. To znači da će se rashodi za mirovine isplaćene iz prvog stupa postupno sve više smanjivati. To smanjenje će biti utoliko značajnije iz razloga što umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz 1. stupa”, stoji u Programu konvergencije.

Računice Vlade pritom govore o smanjivanju izdataka za mirovine iz 1. stupa s 10,9 posto BDP-a, koliko je na njih otpadalo 2013., na samo sedam posto BDP-a u 2060. godini, i to unatoč lošim demografskim trendovima. Razlog tome je jačanje 2. mirovinskog stupa: projekcije, naime, govore da će rashodi 2. mirovinskog stupa rasti s 0,0 posto BDP-a, koliko su iznosili 2013., na 1,6 posto BDP-a 2060. godine.

“Nakon 2027. godine osobe rođene nakon 1962. godine neće imati mogućnost prelaska u 1. stup i broj mirovina koje će se isplaćivati iz 2. stupa će rasti”, zaključuje se u Programu konvergencije.

- Ne radi se o ukidanju dodatka na mirovinu, već naprosto o primjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a koji je donesen još 2007. Taj zakon propisuje da pravo na dodatak na mirovinu, sada u obliku uvećanja mirovine za 27 posto, imaju osobe koje cijelu svoju mirovinu dobivaju iz 1. stupa. No, ovakvim uređenjem dodatka proizlazi da osobe koje su osigurane u 1. i 2. stupu nemaju pravo na uvećanje dijela svoje mirovine koju dobivaju iz 1. stupa za 27 posto - pojašnjava Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Pojednostavljeno, naknadnim zakonskim izmjenama ljudima koji su u trenutku osnivanja 2. mirovinskog stupa 2002. imali između 40 i 50 godina i koji su odabrali da će dio svojih doprinosa izdvajati u 2. stup, omogućeno je da se vrate u 1. stup i tako dobiju veću mirovinu. Naravno da su praktično svi koji su imali tu mogućnost - a riječ je o, po procjenama, oko 25.000 ljudi - to pravo i iskoristili.

No, povratak u 1. stup nije predviđen za one koji su 2002. imali manje od 40 godina, odnosno za one rođene 1962. i kasnije. Oni nemaju mogućnost povratka u 1. mirovinski stup, a time ni na dodatak od 27 posto. Prve prijevremene mirovine za takve osiguranike, i to za žene, ističe Nestić, pojavit će se 2019. i, kako će njihove mirovine biti “dvostupne”, bit će, po svemu sudeći, i 20-ak posto manje nego kod prijašnjih generacija.

Stabilan sustav

- Ako stabilnost mirovinskog sustava znači manje državne izdatke za mirovine, onda sadašnje rješenje pridonosi stabilnosti. Međutim, tako je rješenje nepravedno i dovodi do značajnog pada mirovina za velik broj budućih umirovljenika, pa nije ni socijalno ni politički stabilno - ocjenjuje Nestić.

Po njemu, pravedno rješenje leži u izmjenama Zakona o dodatku na mirovine, koji bi omogućio da svi osiguranici imaju pravo na dodatak na mirovinu iz 1. stupa, odnosno da se pravo proširi na osiguranike oba mirovinska stupa.

U Vladinim krugovima, s druge strane, zasad ne otkrivaju kakvim će modelom pokušati riješiti problem primanja budućih umirovljenika. Ipak, poručuju da nitko na kraju neće biti zakinut. No, buduća mirovinska primanja i Vladine najave iz Programa već su zapela za oko SDP-u.

- SDP će u saborsku proceduru poslati izmjene zakona koje će omogućiti da svi umirovljenici imaju pravo na dodatak od 27 posto. Iskreno se nadam da se radi o previdu Plenkovićeve Vlade i da joj nije u cilju stvaranje novih socijalnih slučajeva - zaključuje Mrsić.

Dvije radnice, isti posao - 22% niža mirovina

Već 2019. godine žene rođene 1962. godine, s dovoljno staža, moći će ići u prijevremenu mirovinu. Ne budu li imale pravo na dodatak od 27 posto, proporcionalan uplatama u I. stup, njihove će mirovine biti bitno niže od mirovina onih koji ih ostvaruju samo iz I. stupa - objašnjava dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb.

Prema njegovim izračunima, žena rođena 1962. godine koja je imala prosječnu plaću i otići će s 36,5 godina staža u prijevremenu mirovinu 2019. imala bi 22 posto nižu mirovinu od kolegice rođene 1961. koja je, uz istu plaću i uvjete, otišla u prijevremenu mirovinu 2018. godine.

- Takvih žena 2019. neće biti puno, ali će ih biti. Kad bi bile dovedene u takvu situaciju, bilo bi to duboko nepravedno - kaže dr. Nestić, koji očekuje da će politika reagirati prije nego što voda dođe do grla jer postoje, kaže, vrlo jednostavna rješenja.

Moguća rješenja

1. Proširenje dodatka od 27 posto i na osobe koje će mirovinu ostvarivati iz oba stupa, i to na način da im se dodatak obračuna proporcionalno iznosu uplaćenom u I. stup. Osobe rođene prije 1962. uplaćuju 20 posto doprinosa u I. stup, a osobe rođene nakon te godine 15 posto u I. stup i pet posto u II. stup. Osobama koje uplaćuju u oba stupa trebalo bi obračunati 27 posto na novac uplaćen u I. stup .

2. Vraćanje mogućnosti da se svi vrate u I. stup, no to bi pak značilo poništavanje mirovinske reforme.

3. Potpuno ukidanje dodatka za sve, koje bi dovelo do dramatičnog snižavanja iznosa mirovina, koje su i danas, u odnosu na plaće, među najnižima u EU.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo