ČEKA SE MINISTAR

HOĆE LI DRŽAVA ISPUNITI OBVEZE PREMA PRIJESTOLNICI KULTURE? Prvi milijun eura u Rijeku bi trebao stići već ove godine

    AUTOR:
    • Luka Benčić

  • OBJAVLJENO:
  • 27.03.2016. u 15:56

Sergej Drechsler / Novi List / CROPIX

Vojko Obersnel: 'Nedolazak ministra kulture na proglašenje činjenica je koja sve govori.'

Prvi milijun od ukupno deset milijuna eura, s koliko je predviđeno da Ministarstvo kulture financira projekt Europske prijestolnice kulture, Rijeka bi trebala dobiti već ove godine. Prema dogovorenoj dinamici financiranja, Ministarstvo bi spomenuti novac trebalo isplaćivati kroz idućih šest godina, otprilike milijun eura godišnje, s time da je 2020., u godini kada će Rijeka biti prijestolnica europske kulture, gradu osvajaču te titule namijenjeno dva milijuna eura.

S Ministarstvom o tome nije potpisan nikakav ugovor već postoji pismo namjere sastavljeno tijekom mandata bivše Vlade, dok je trajala kandidatura i u igri je bilo više hrvatskih gradova, tako da ta suradnja, zasad, nema nikakvu formalnu težinu. Iako, moglo bi se reći, postoje određena politička neslaganja s aktualnim ministrom (vodeći ljudi riječke kandidature, gradski pročelnik za kulturu Ivan Šarar i ravnatelj MMSU-a Slaven Tolj među potpisnicima su inicijative Kulturnjaci 2016., kojom se traži smjena ministra Zlatka Hasanbegovića, a važnu ulogu u projektu igra i intendant riječkog HNK Oliver Frljić), u Gradu Rijeci smatraju da s Vladinim financiranjem ne bi trebalo biti problema.

Sljedeći koraci

- Prema dosadašnjoj praksi, države su svoje gradove prijestolnice europske kulture financirale u iznosima od 20 do 50 posto. Nefinanciranje od strane države bilo bi presedan, skandal, neviđen u posljednjih 30 godina, od kada se biraju Europske prijestolnice kulture - rekao nam je Ivan Šarar.

Prema njegovim riječima, s aktualnim Ministarstvom kulture još nisu razgovarali o projektu prijestolnice, jer Rijeka je do četvrtka poslijepodne imala tek status kandidata, zajedno s Pulom, Osijekom i Dubrovnikom, no vjeruje da će do takvih kontakata uskoro doći.

Ukupan budžet operativnih troškova EPK za Rijeku iznosi 30.327 milijuna eura, po čemu je Rijeka bila najjeftinija od kandidata u posljednjem krugu (najveći budžet, 36,5 milijuna eura, ponudio je Osijek). Za usporedbu, dosadašnji proračuni europskih gradova, ovisno o bogatstvu države, kretali su se u rasponu od 15 do 120 milijuna eura. U projekt kandidature bili su uključeni i gradovi iz okruženja, poglavito Opatija koja bi u skoroj budućnosti trebala dobiti natkrivenu Ljetnu pozornicu, kao i Primorsko-goranska županija, što znači da financiranje ne bi trebalo pasti samo na teret Rijeke. Oko tri milijuna eura Rijeka u periodu od šest godina namjerava namaknuti sponzorstvima, a zanimljivo je da Europska unija, osim što 2020. godine isplaćuje nagradu od milijun i pol eura, ne sudjeluje u financiranju projekta EPK. To, naravno, ne znači da se za pojedine dijelove projekta ne mogu povući sredstva iz europskih fondova.

Ivan Šarar najavio nam je da je idući korak osnivanje gradske tvrtke s isključivim zadatkom provođenja projekta EPK. Tvrtka će postojati šest godina, nakon čega je predviđeno njeno gašenje, a u ključnoj godini, 2020., broj zaposlenika trebao bi narasti na 45.

Na konferenciji za novinare, održanoj jučer ujutro, Šarar je, među ostalim, zahvalio i svim gradskim vijećnicima koji su, neovisno o političkoj orijentaciji, prepoznali važnost riječke kandidature i podržali projekt.

Gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela upitali smo da komentira nedolazak ministra kulture Zlatka Hasanbegovića na proglašenje Europske prijestolnice kulture.- To ne treba komentirati, činjenica sama po sebi govori - odgovorio je Obersnel. Upitali smo ga i je li mu ministar čestitao na izboru za EPK: - Dosad nije, ali još je rano. Tek je 9.30 - rekao je gradonačelnik, koji ne vjeruje da će biti problema s financiranjem od strane države “jer svaki neuspjeh Rijeke bio bi i neuspjeh Hrvatske u značajnom kulturnom projektu”. Od Ministra kulture do zaključenja broja nismo dobili izjavu.

Velik uspjeh

Inače, u sklopu riječke kandidature koja se provodila pod egidom “Luka različitosti” dosad je prijavljen 221 prijedlog projekata. “Rijeka je hrvatski sinonim za nestandardno, liberalno, antinacionalističko i tolerantno”, stoji u programu koji je osvojio europsko povjerenstvo. Raspon projekata je prilično širok, od kapitalnih infrastrukturnih investicija kao što su rekonstrukcija bivšeg tvorničkog kompleksa “Rikard Benčić”, gdje će se useliti Gradska knjižnica i MMSU, obnova Titova broda Galeb, preko nastavka razgradnje tradicionalnog koncepta nacionalnog teatra, do Međunarodnog riječkog karnevala, sfera digitalnih tehnologija, obrazovanja, uključenja LGBT zajednice te modernizacije industrijske baštine. Sve je to, kako je rekao Šarar, zasad na papiru, a sada slijedi teži dio nego što je bila sama kandidatura, realizacija.

Proglašenje prijestolnicom kulture riječka je kulturna scena slavila od samog proglašenja koje se pratilo u Malom salonu do sitnih sati u petak ujutro, a za tu priliku dio riječkih kafića i klubova produljio je radno vrijeme kao da je vikend.

Izdvajamo