Najnovija procjena rizika Europske agencije za sigurnost hrane od pesticida klorpirifosa na zdravlje ljudi mogla bi rezultirati i zabranom uporabe tog sredstva za zaštitu bilja u svim zemljama EU. Riječ je o sredstvu koje se već pedesetak godina koristi u zaštiti bilja, uključujući voće, povrće i industrijsko bilje.
Najveću zabrinutost nakon ispitivanja utjecaja klorpirifosa na zdravlje izazvali su dobiveni podaci vezani uz neurorazvojnu toksičnost kod djece čak i kad se radi o malim dozama. Ispitivanje na štakorima pokazalo je da to sredstvo može utjecati na razvoj mozga, a tu su zabrinutost dodatno izazvali dostupni epidemiološki podaci koji se odnose na neurološki razvoj djece izložene utjecaju klorpirifosa.
Zasad nema toksikoloških referentnih vrijednosti za procjenu rizika, što će vjerojatno biti predmet dodatnih ispitivanja koja bi trebala dati dokaze za eventualno stavljanje klorpirifosa na listu zabranjenih sredstava ili za njegovu ograničenu uporabu.
Utjecaj na zdravlje
Da su nužna dodatna ispitivanja, govore i podaci iz nekih studija o utjecaju klorpirifosa na zdravlje, prema kojima su visoke razine tog sredstva utjecale na smanjenje tjelesne težine i pothranjenost kod štakora na kojima je ispitivan, ali samo kad se koristila najviša doza te kad se ispitivalo aktivnost mozga i motoričke aktivnosti.
Stručnjaci su raspravljali i o epidemiološkim dokazima koji se odnose na ljude i pokazuju povezanost između izloženosti klorpirifosu tijekom neurološkog razvoja i štetnih zdravstvenih učinaka poput poremećaja pažnje (hiperaktivnosti), smanjenja inteligencije i radne memorije. Zaključak je kako postoji dokaz da izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj, pa i oštetiti još nerođeno dijete.
Uljana i šećerna repa
Hoće li sve to biti dovoljno da se u dogledno vrijeme zabrani pesticid klorpirifos u Europskoj uniji, zasad se može samo nagađati. Naime, klorpirifos je od 2006. godine zabranjen za tretiranje voća i povrća u većini zemalja EU, osim u Švedskoj, Finskoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Sloveniji i Hrvatskoj.
No, stručnjaci za zaštitu bilja kažu kako se u Hrvatskoj, primjerice, klorpirifos gotovo uopće ne koristi za tretiranje voća i povrća, nego u najvećoj mjeri u industrijskoj proizvodnji. Ističu kako šećerne repe bez te vrste zaštite uopće ne bi niti bilo jer je to jedino sredstvo koje djeluje na repinu pipu, odnosno za njega nema zamjene. Također se koristi i za tretiranje uljane repice, ali i za šećernu repu u kombinaciji s drugim pesticidom cipermetrinom.
Za samostalnu uporabu registriran je u tretiranju duhana, kažu nam stručnjaci. Dodaju također kako u pravilu pesticidi i insekticidi nisu opasni ako se poštuje doza i tzv. karenca, odnosno netretiranje određeno vrijeme prije berbe. To se sredstvo za zaštitu bilja u Makedoniji, primjerice, koristi i u zaštiti vinograda od nametnika.
Stručnjaci naglašavaju da dok se u Europi bilježi sve više zabrana za pesticide, najveći svjetski proizvođači hrane nisu toliko revni, a tu istu hranu i izvoze diljem svijeta. Naglašavaju da je tu nerijetko riječ o nadmetanju multinacionalnih kompanija koje žele prodati svoje i “uništiti” proizvode konkurencije, a ne o stvarnoj brizi za zdravlje čovjeka.
Prvi korak
“Procjena zdravstvenog rizika koju radi Europska agencija za sigurnost hrane može biti prvi korak ka zabrani ili, pak, ograničavanju nekog pesticida”, objašnjava Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost hrane. Dodaje da, primjerice, EU ima jedinstvenu listu zabranjenih pesticida i ona se primjenjuje u svim zemljama.
Europska agencija zasad procjenjuje samo opasnosti od pojedinog pesticida, s tim da “opasnosti nema” ako su prisutni u hrani ispod maksimalno dopuštene količine. No, nikad se nije procjenjivao utjecaj na zdravlje više vrsta pesticida u nekom proizvodu, od kojih svaki dolazi u dopuštenoj količini ali zajedno bi mogli predstavljati opasnost.
“Mislim da bi puno veće kontrole trebale biti prije puštanja nekog pesticida na tržište, slično kao što se to čini s lijekovima, a ne samo naknadno utvrđivati njegov utjecaj na zdravlje”, zaključuje Katalenić.