Večer prije bila je gošća u Dnevniku Nove TV. Jutro poslije odradila je intervju za Hrvatski radio, otrčala u Sabor na Odbor pa smo je jedva uhvatili za intervju u 11 sati. Riječ je, naravno, o Mireli Holy, predsjednici ORaH-a, najmlađe stranke u Hrvatskoj koja je po zadnjim anketama druga po popularnosti.
Pretekli su i SDP, stranku u kojoj je sve donedavno M. Holy obnašala mnoge bitne funkcije. Zato nije čudno što je Mirela Holy “tražena roba”. O njoj će ovisiti neka buduća Vlada. I svi su toga svjesni. U razgovoru u saborskom kafiću na uspjehu joj je čestitao i HDZ-ovac Andrej Plenković.
Za drugim stolom sjedila je neka delegacija koja ju je pozvala u London da održi predavanje. Prilaze joj mnogi i svi su zapanjeni takvim naglim uspjehom. Na političkoj sceni takvo što se nije dogodilo...
Prema posljednjim anketama, ORaH je druga stranka u zemlji i prvi put je prestigao SDP. Rekli ste da vas je to iznenadilo, ali i zabrinulo. Zašto vas je iznenadilo, a zašto zabrinulo?
- Iznenadilo me je zato što smo prema prethodnom Crobarometru imali 15 posto i počeli smo znatno sporije rasti pa sam očekivala da ćemo stagnirati ili rasti s malim postotkom. Ovaj nagli skok zbilja me iznenadio. Potpuno sam svjesna da se ta prednost od 0,6 posto nalazi u prostoru statističke pogreške pa i ne smatram da je ORaH pretekao SDP, nego da smo izjednačeni. Kao predsjednica stranke, zadovoljna sam jer se građani pozitivno izjašnjavaju o ORaH-u i to nam govori da ljudi cijene ono što radimo.
Ali me prilično i brine jer smo mlada stranka koja tek gradi infrastrukturu. Tako nagli skok znači i velika očekivanja javnosti, a mi još nemamo kapacitet da bismo to mogli apsorbirati. S obzirom na to da sam dugo u politici, to me brine.
Očito vam nije naštetio odlazak istaknute članice Andree Feldman, kao ni vaša osobna podrška predsjedniku Ivi Josipoviću?
- Da, nisam ni očekivala da će njen odlazak bilo što promijeniti u rejtingu. Ona je bila v.d. potpredsjednica, a mi smo trenutno uoči unutarstranačkih izbora. Sastav predsjedništva promijenit će se 26. listopada. Stranka se sada najviše bavi time, a unutarstranački izbori su ponekad frustrirajući.
Posebice zato što imamo i kadrovsku komisiju. Radimo eksperiment, tako da imamo puno posla i vrlo dinamičnu situaciju u stranci. Ljudi su vrijedni, rade, trude se, a interesantno je i da smo tijekom ljeta počeli reviziju članstva. Do današnjeg dana iz članstva smo izbrisali oko 1300 ljudi. Sada imamo oko 3500 članova, s time da neće svi koji su ušli tijekom ljeta imati pravo sudjelovati na unutarstranačkim izborima kako nam se ne bi dogodile manipulacije zlonamjernih organiziranih skupina.
A takvih je bilo?
- Bilo je svega.
Koje su to skupine?
- Naravno da ovako brzi rast u anketama nije izazvao oduševljenje kod drugih političkih aktera. U medijima smo stalno izloženi napadima s ljevice, ali više s desnice. Mi smo toga svjesni.
U posljednje vrijeme čini se da niste toliko kategorično protiv Zorana Milanovića kao što ste bili ranije. Je li problem u predsjedniku SDP-a ili biste s njim ipak mogli sjediti u nekoj budućoj Vladi?
- Sjedila sam s njim u Vladi i on mi je bio šef pa mi je besmisleno odgovarati na takva pitanja jer prošlost dokazuje da sam mogla sjediti s njim u Vladi. Stalno govorim isto, odnosno da mi ne možemo surađivati s ovakvim SDP-om jer oni ne pokazuju želju da poštuju svoj program u onim točkama koje su nama ključne, a to su zaštita okoliša, gospodarstvo i reforma javne i lokalne uprave. Kukuriku Vlada napravila je cijeli niz dobrih stvari iz korpusa zaštite ljudskih prava, ali gledajući ukupnu situaciju u društvu, to nije dovoljno. Sve dok bude takva situacija, dok Vlada ne pokaže iskrenu želju da realizira ključne točke svoga programa, mi jednostavno ne možemo surađivati.
U kojem smislu mislite da ova Vlada provodi neoliberalni koncept?
- Pojedini veliki igrači nemaju jednaki tretman kao druge tvrtke.
Tko su ti igrači?
- Primjerice, IKEA. Taj projekt nije bio izjednačen s drugima. Imate i slučaj Zakona o strateškim investicijama. Ne smatram da je loše imati takav zakon, ali se on ne može odnositi na projekte koji su isključivo gospodarskog partikularnog interesa.
Te investicije moraju biti važne za javni interes. Promet, energetika, komunalna infrastruktura... A ne da se, na primjer, projektproizvodnje šalica, koji će zaposliti 500 ljudi, proglasi strateškim.
Ako je sve tako kako govorite, zašto nemamo investicija ni tih velikih igrača?
- Zato što imamo birokraciju takvu kakvu imamo. Ako investitor obija pragove šaltera i ako svaki drugi činovnik traži mito, tko će pametan doći ulagati. Nisu baš svi poduzetnici spremni plaćati mito.
Predsjednička pretkampanja se zahuktala. Kako ocjenjujete nastupe dvoje najjačih kandidata?
- Moj je dojam da gospođa Kolinda Grabar Kitarović izbjegava odgovarati na konkretna svjetonazorska pitanja pa ne mogu dokučiti kakvi su njezini stavovi. Jesu li liberalniji ili jednako konzervativni kao i stavovi njezine stranke. A smatram da su svjetonazorska pitanja izuzetno bitna s obzirom na ovlasti koje predsjednik države ima.
Njeno izjašnjavanje trebalo bi biti konkretnije. Kada govorimo o Josipoviću, podržavam ga. Smatram da je korektno odradio mandat, bez obzira na to što mu se spočitava da nije dovoljno radio na novoj pravednosti.
To nije točno. Upravo je na njegovo inzistiranje promijenjen Ustav, zbog čega je bivši premijer Ivo Sanader sada u zatvoru. Također, otvorio je Pantovčak građanima, nema pompe oko njega, osiguranje je sveo na minimum...
Je li bio dovoljno kritičan prema Vladi?
- Mogao je biti kritičniji, ali pitanje je koliko bi to dovelo do konkretnih pomaka.
Pohvalili ste njegov govor u UN-u i kažete da ne bi trebalo biti problema s podrškom ORaH-a njegovoj kandidaturi?
- Da, bio je fantastičan. Čim od njega dobijemo nacrt programa, predsjedništvo će odlučiti o podršci.
Jasno je da u posljednjim anketama lijevi spektar ima više koalicijskog potencijala od desnog. Biste li ušli u koaliciju sa SDP-om samo kako HDZ ne bi došao na vlast?
- Samo zbog toga - ne. Ja sam izašla iz SDP-a jer sam bila razočarana time što se ne provodi program. Odlučila sam pokrenuti novi politički projekt, što je izuzetno težak posao. Koja bi moja logika bila da uđem u takvu koaliciju. Da pomognem da se nastavi - što? Politika zbog koje sam izašla iz stranke? Zato da budem potpredsjednica Vlade? Ja nisam fascinirana funkcijama.
Dakle, bili biste u oporbi u slučaju da vas ne zadovolji neki budući SDP-ov program?
- Ne ovisi to samo o tome. Ovisi i o tome kako će SDP do kraja odraditi svoj mandat.
U posljednje vrijeme počeli su se povlačiti neki potezi koji pokazuju da Vlada spašava što se spasiti da u svojoj zadnjoj godini mandata?
- Nitko sretniji od mene ako u tome uspiju. Interes treba biti raditi nešto korisno za državu, a ne razmišljati o tome kako će se to odraziti na rejting stranke. Očekujem reforme u dijelu javne uprave jer smatram da je to najvažnije.
Znači, o daljim potezima SDP-a ovisit će hoćete li surađivati s njima?
- Nastave li se ponašati kao do sada, u dijelu stvari koje su nama neprihvatljive, onda sigurno ne.
U kojoj se ulozi vidite u nekoj eventualnoj Vladi?
- U sljedećem mandatu se ne vidim u Vladi.
Vidite li nekoga iz ORaH-a?
- Smatram da s ovakvom situacijom ORaH ne može participirati u Vladi. Ako govorimo o konkretnim politikama Kukuriku koalicije i politikama koje je provodio HDZ, oni imaju vrlo sličan program. Zašto ne bi surađivali? Daleko su si bliži nego što je ORaH blizak po tom pitanju i s HDZ-om i sa SDP-om.
Je li vas premijer Zoran Milanović sada zvao na kavu?
- Nije me zvao, nije mi slao SMS-ove ni mailove, nismo se vidjeli. Kratko smo razgovarali za vrijeme aktualca, ali u vezi s eksploatacijom nafte i plina u Jadranu.
‘Ako niste s nekim u talu, investicija ostaje u ladici’
Zbog kojih neispunjenih obećanja ne možete surađivati s Vladom?
- Ključna je reforma javne uprave jer je to stvaranje temeljnog instrumenta koje omogućava reformiranje društva općenito. Možete osmisliti fenomenalnu gospodarsku i socijalnu politiiku, ali ako nemate efikasni sustav javne uprave koji će to provesti - nemate ništa. Međutim, ne smatram da je dobar pristup uravnilovke. Jednaka pravila moraju jednako vrijediti za sve, a rad se mora mjerljivo valorizirati. Kod nas u javnoj upravi prevladava kultura nerada jer se rad ne valozirala. Radili, ne radili u javnoj upravi imate istu plaću. Dio Plana 21 bio je smanjivanje javne uprave i jedinica lokalne i regionalne samouprave, decentralizacija - sve to nije provedeno. Drugo, Vlada provodi jednu vrstu hibridnog neoliberalnog modela, kakav je provodila i HDZ-ova Vlada . Mi nemamo neoliberalni koncept koji počiva na potpunoj deregulaciji, ali kod nas država nema ulogu strateškog deregulatora. Ne možete sve poticati. Treba se točno znati što nam je od strateškog interesa. Kod nas se to ne događa. Pravila igre nisu jednaka za sve. Ako niste u talu s nekim u lokalnoj samoupravi ili ministarstvima, vaša će investicija čamiti u ladici godinama.