ZAGREB - Državna bi blagajna u ovoj godini mogla biti “kratka” za čak 17 milijardi kuna, pa ministru
Ivanu Šukeru neće ostati puno izbora - ili će morati znatno rezati potrošnju ili povećavati poreze - PDV i trošarine.
- Šuker nema veliki manevarski prostor. U novom rebalansu morat će ili lineralno rezati troškove proračunskih korisnika za, primjerice, 10 posto ili posegnuti za usklađivanjem trošarina na energente s onima EU i tako osigurati barem nekakav dodatni prihod.
Novo zaduženje
Izgledno je i novo zaduženje države - kaže neovisni ekonimist Ante Babić.
Prema njegovim prognozama, državna će blagajna u ovoj godini biti “kratka” za 10 do 11 milijardi kuna, što je dvostruko više od manjka planiranog u rebalansu iz ožujka, koji bi, prema računici Banskih dvora, trebao iznositi “samo” pet milijardi kuna. Ipak, dio neovisnih ekonomista, poput Hrvoja Stojića iz Hypo banke, upozorava kako bi proračunska rupa do kraja godine mogla biti i znanto veća te dosegnuti 15 do 17 milijardi kuna, što će ovisiti o intenzitetu recesije.
Slamka spasa za sve prazniji proračun očekuje se od turističke sezone, no trendovi, koji govore o padu prometa, ne ostavljaju previše prostora za ova očekivanja.
- Prihodi od turizma u ovoj bi godini mogli pasti za 10 do 15 posto, što će biti posljedica pada turističkog prometa i last-minute aranžmana za Hrvatsku, kada se uobičajeno nude niže cijene.
Radna nedjelja
Ipak, povratak radne nedjelje donekle će ispraviti učinak loših turističkih rezultata na punjenje proračuna - smatra Babić.
Podaci o proračunu u prvom ovogodišnjem tromjesečju, koje je nedavno objavilo Ministarstvo financija, pokazuju da je manjak u državnoj blagajni samo u prva tri mjeseca dosegao 3,7 milijardi kuna iako je za cijelu godinu planiran minus od oko pet milijardi kuna. Prihodi od PDV-a, koji najizdašnije puni proračun, manji su za 1,9 milijardi kuna ili 19 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a sličan pad bilježe i prihodi od trošarina. Istodobno, ukupni proračunski rashodi bilježe rast od 2,7 milijardi kuna ili desetak posto. Iako u Banskim dvorima najčešće spominju rujan kao mjesec za novi rebalans, ovakvi trendovi, tvrde ekonomisti, daju naslutiti da bi do toga moglo doći i prije.
- Potreban nam je novi rebalans, što prije to bolje. Proračunski manjak jednostavno ćemo morati smanjiti, makar i nepopularnim mjerama. Pritom ne isključujem ni povećanje PDV-a i trošarina - ocjenjuje Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Raniji rebalans?
Po njemu, rješenje ne leži u lineralnom smanjenju rashoda, jer neke od njih, poput kamata, gotovo da i nije moguće srezati. S druge strane, recesija nam nosi rast nezaposlenosti, a ti ljudi također padaju na teret proračuna, a istodobno se smanjuju prihodi od doprinosa.
No, Babić upozorava da povećanje poreza, posebice PDV-a, koji je u Hrvatskoj ionako visok, nije rješenje. Puno bi racionalnije bilo povećati trošarine na naftne derivate i uvesti poreze na električnu energiju i plin, što nas ionako čeka u postupku prilagodbi EU.
Povećanju PDV-a, čini se, nije sklon ni premijer Ivo Sanader, koji je ovih dana poručio da to zasad nije opcija.
Razlog je jasan. Po računici Drage Jakovčevića, rast PDV-a od samo jedan posto značio bi povećanje cijena od čak četiri posto. On smatra da to ipak ne bi utjecalo na smanjenje potrošnje jer su građani već “srezali” sve što su mogli. Dodaje i kako bi povećanje PDV-a trebalo napraviti zajedno s rebalansom, čime bismo pokazali sposobnost da sami napunimo državnu blagajnu.
Adriano Milovan
- Šuker nema veliki manevarski prostor. U novom rebalansu morat će ili lineralno rezati troškove proračunskih korisnika za, primjerice, 10 posto ili posegnuti za usklađivanjem trošarina na energente s onima EU i tako osigurati barem nekakav dodatni prihod.
Novo zaduženje
Izgledno je i novo zaduženje države - kaže neovisni ekonimist Ante Babić.
Prema njegovim prognozama, državna će blagajna u ovoj godini biti “kratka” za 10 do 11 milijardi kuna, što je dvostruko više od manjka planiranog u rebalansu iz ožujka, koji bi, prema računici Banskih dvora, trebao iznositi “samo” pet milijardi kuna. Ipak, dio neovisnih ekonomista, poput Hrvoja Stojića iz Hypo banke, upozorava kako bi proračunska rupa do kraja godine mogla biti i znanto veća te dosegnuti 15 do 17 milijardi kuna, što će ovisiti o intenzitetu recesije.
Slamka spasa za sve prazniji proračun očekuje se od turističke sezone, no trendovi, koji govore o padu prometa, ne ostavljaju previše prostora za ova očekivanja.
- Prihodi od turizma u ovoj bi godini mogli pasti za 10 do 15 posto, što će biti posljedica pada turističkog prometa i last-minute aranžmana za Hrvatsku, kada se uobičajeno nude niže cijene.
Radna nedjelja
Ipak, povratak radne nedjelje donekle će ispraviti učinak loših turističkih rezultata na punjenje proračuna - smatra Babić.
Podaci o proračunu u prvom ovogodišnjem tromjesečju, koje je nedavno objavilo Ministarstvo financija, pokazuju da je manjak u državnoj blagajni samo u prva tri mjeseca dosegao 3,7 milijardi kuna iako je za cijelu godinu planiran minus od oko pet milijardi kuna. Prihodi od PDV-a, koji najizdašnije puni proračun, manji su za 1,9 milijardi kuna ili 19 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a sličan pad bilježe i prihodi od trošarina. Istodobno, ukupni proračunski rashodi bilježe rast od 2,7 milijardi kuna ili desetak posto. Iako u Banskim dvorima najčešće spominju rujan kao mjesec za novi rebalans, ovakvi trendovi, tvrde ekonomisti, daju naslutiti da bi do toga moglo doći i prije.
- Potreban nam je novi rebalans, što prije to bolje. Proračunski manjak jednostavno ćemo morati smanjiti, makar i nepopularnim mjerama. Pritom ne isključujem ni povećanje PDV-a i trošarina - ocjenjuje Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Raniji rebalans?
Po njemu, rješenje ne leži u lineralnom smanjenju rashoda, jer neke od njih, poput kamata, gotovo da i nije moguće srezati. S druge strane, recesija nam nosi rast nezaposlenosti, a ti ljudi također padaju na teret proračuna, a istodobno se smanjuju prihodi od doprinosa.
No, Babić upozorava da povećanje poreza, posebice PDV-a, koji je u Hrvatskoj ionako visok, nije rješenje. Puno bi racionalnije bilo povećati trošarine na naftne derivate i uvesti poreze na električnu energiju i plin, što nas ionako čeka u postupku prilagodbi EU.
Povećanju PDV-a, čini se, nije sklon ni premijer Ivo Sanader, koji je ovih dana poručio da to zasad nije opcija.
Razlog je jasan. Po računici Drage Jakovčevića, rast PDV-a od samo jedan posto značio bi povećanje cijena od čak četiri posto. On smatra da to ipak ne bi utjecalo na smanjenje potrošnje jer su građani već “srezali” sve što su mogli. Dodaje i kako bi povećanje PDV-a trebalo napraviti zajedno s rebalansom, čime bismo pokazali sposobnost da sami napunimo državnu blagajnu.
|
Lovrinčević: Od većeg PDV-a milijardu kuna
ZAGREB - Na mogućnost povećanja PDV-a kao slamke spasa za proračun ukazuje i Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. - Povećanjem PDV-a sa 22 na 23 posto proračun bi na godišnjoj razini dobio malo manje od dvije milijarde kuna, pa bi se, ako bi se povećana stopa tog poreza primjenjivala već od 1. srpnja, u proračun slilo dodatnih milijardu kuna - kaže Lovrinčević. Državi preostaje i mogućnost uvođenja trošarina na telekomunikacijske usluge, od čega bi se za pola godine moglo skupiti nešto više od 400 milijuna kuna. - Vremena više nema, treba pronaći rješenje za proračun i prije rebalansa - zaključuje Lovrinčević. |
Adriano Milovan