KAKO SE ŽIVI U DRŽAVAMA KOJE ŽELE U EU

Hrvati imaju dvostruko veće plaće od svih zemalja regije i najviše auta na 1000 stanovnika

Kad i ako devet država koje su trenutno u nekoj fazi procesa proširenja Europske unije jednog dana postanu punopravne članice, bit će - s izuzetkom Islanda - među najsiromašnijima i najmanje razvijenima državama te zajednice. No, kako pokazuje nova publikacija Eurostata koja se bavi proširenjem, sve su te države u posljednjih deset godina ostvarile zavidan napredak.

Sto milijuna ljudi

Radi se o Hrvatskoj, koja će za godinu dana postati 28. članica EU, zatim Islandu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj, koje imaju status zemalja kandidatkinja, te Albaniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu, državama potencijalnim kandidatkinjama. Te države ukupno imaju oko 100 milijuna stanovnika, čime bi populaciju EU povećale za jednu petinu - sa 500 na 600 milijuna građana.

Već je na prvi pogled jasno da je Island - ne samo zemljopisno - drugi svijet u odnosu na ostale promatrane države.

Svi pokazatelji - od očekivanog životnog vijeka preko prosječne plaće do korisnika interneta - pokazuju da se i u trenutku kad tu državicu potresa kriza radi o razvijenoj državi, koja umnogome premašuje prosjek EU i u kojoj je ugodno živjeti: prosječni Islanđanin živi čak osam godina dulje od prosječnog Srbina, Island je jedina zemlja u Europi u kojoj je nezaposlenost žena manja od nezaposlenosti muškaraca, dok na Kosovu ne radi čak 55 posto žena, prosječna im je plaća desetak puta veća nego u Albaniji, kupovna im je moć 11 posto veća od prosjeka EU, dok si stanovnici BiH ne mogu priuštiti ni trećinu onoga što si, preračunato u nepostojeći, ali usporedivi novac, iznosom BDP-a po stanovniku mogu priuštiti građani Europske unije.

Iako daleko iza Islanda, na ljestvici tih devet zemalja Hrvatska je uvjerljivo druga. Statisitika bolno potvrđuje kako se loše živi u regiji. Iako Eurostatovi stručnjaci naglašavaju iznimni napredak i poboljšanje standarda u posljednjih 10 godina, ostaje činjenica da prosječna plaća - koja je u 10 godina narasla za 56 posto - u Makedoniji iznosi 262 eura bruto, četiri puta manje nego u Hrvatskoj, te da si Makedonci, unatoč niskim cijenama, mogu priuštiti tek 36 posto dobara i usluga koje si mogu priuštiti stanovnici EU.

Izdaci za hranu i režije

Prva sljedeća prosječna bruto plaća nakon Hrvatske, u kojoj je ona 2010. godine iznosila 1056 eura, jest turska plaća, koja je sa 502 eura dvostruko manja od naše.

Sukladno tome, najveći dio budžeta građani ovih zemalja troše na najosnovnije - stanovanje, režije, hranu i transport. Dok prosječnim građanima EU na te izdatke odlazi 49 posto svega potrošenoga, u Hrvatskoj obitelji na to troše 66 posto, a na Kosovu čak 77 posto.

Mobitel i internet

Unatoč iznimno lošim financijskim prilikama, u regiji je iznimno bitno imati mobitel, a tu je Crna Gora rekorder. Dok u EU na svakog stanovnika dolazi 1,2 mobitela, svaki Crnogorac ima ih - 2,2. Hrvatska, Albanija i Srbija sa 1,4, odnosno 1,3 mobitela po osobi također su premašile prosjek EU.

To je jedan od rijetkih pokazatelja po kojem je Island lošiji od prosjeka EU, u rangu s Makedonijom. No, kad se vidi upotreba interneta, Island je sa 92 posto građana koji se svakodnevno spajaju na mrežu opet na vrhu.

Izdvajamo