Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provela je istraživanje u svoje 33 zemlje članice s ciljem da utvrdi koliko će godina njihovi građani prosječno provesti u mirovini. U istraživanju su u obzir uzeti prosječan životni vijek muškaraca i žena u svakoj pojedinoj zemlji i dob odlaska u mirovinu, a obuhvaćene su osobe s navršenih 65 godina. Rezultati pokazuju da će u mirovini najdulje uživati stanovnici Italije: žene čak 27,3 godine, a muškarci 22,7 godina.
Istraživači zaključuju i da žene u prosjeku u mirovini žive pet godina dulje nego muškarci.
Hrvatska, rujan 2012.
Zadnja je po trajanju uživanja u mirovini Norveška, gdje će, očekuje se, muškarci u mirovini provesti samo 16,2 godine, a žene 19,3 godine. Kako Hrvatska nije bila uključena u istraživanje, prema kriterijima iz istraživanja pokušali smo vidjeti poziciju hrvatskih umirovljenika, a poslužili smo se podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Prema tom izvoru, prosječan hrvatski umirovljenik ima 69 godina i 11 mjeseci. Prosječna dob muškaraca u mirovini je 69 godina i tri mjeseca, a žena 70 godina i četiri mjeseca. Te brojke pokazatelj su realnog stanja koje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zabilježio na dan 30. rujna 2012. godine. Podaci pokazuju da je u starosnoj mirovini prosječna dob muškaraca 73 godine i četiri mjeseca, odnosno u mirovini su 17 godina i sedam mjeseci. Žene imaju u prosjeku 70 godina i šest mjeseci, a u mirovini su u prosjeku 21 godinu i deset mjeseci.
S druge strane, u invalidskoj mirovini prosjek životne dobi muškaraca je 55 godina i četiri mjeseca, a žena 52 godine i šest mjeseci. Godine provedene u invalidskoj mirovini kod muškaraca iznose 17 godina i devet mjeseci, a kod žena 24 godine i sedam mjeseci.
Pratimo Europu
Iz toga proizlazi da muškarci u invalidsku mirovinu odlaze u prosjeku sa 45, a žene sa 49 godina. Naravno, riječ je prosjeku pa to nikako ne znači da svi muškarci i žene koji odlaze u prijevremenu invalidsku mirovinu odlaze u toj dobi.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić tvrdi da se Hrvatska nalazi na sredini ljestvice europskih zemalja kad je riječ o odlasku u mirovinu.
- Uvidom u stanje na 30. rujna prošle godine, vidljivo je da pratimo trendove koji su i u Europi. Činjenica je da se prosječan broj godina u mirovini u posljednjih deset godina povećao za četiri godine, sa 15 na 19 godina - objašnjava Mrsić. Dodaje da je to veliko opterećenje za mirovinski sustav i da je to jedan od razloga za mirovinsku reformu koja je u pripremi.
Produljimo radni vijek
Sociolog Vlado Puljiz smatra da je potrebno produljiti radni vijek jer se na tržište rada zbog školovanja dolazi sve kasnije.
- Potrebna je ravnoteža kako bi se održao sustav. Naime, više od 40 posto iz proračuna odlazi u mirovinski sustav. Najveći problem ćemo imati za desetak godina kada u mirovinu krene odlaziti najbrojnija, tzv. baby boom generacija, odnosno osobe rođene 60-ih godina - kaže Puljiz. Tada će, dodaje, nastati problem financiranja mirovina. Sličnog je mišljenja i ekonomist Zoran Anušić iz Ureda Svjetske banke. Smatra da očekivano trajanje života varira.
- Preporuka je da se dob žene za umirovljenje podiže i izjednači s muškarcima. Na kraju bi dob umirovljenja trebala biti 67 godina - smatra Anušić.
Zakon u kojem se govori o odlasku u starosnu mirovinu izmijenjen je 2010. godine. Tada je odlučeno da će se radni vijek žena izjednačiti s muškarcima. Počevši od 2011., žene svake godine rade tri mjeseca dulje kako bi od 2030. godine sve žene koje ne odu u prijevremenu ili invalidsku mirovinu radile do 65 godina starosti. Primjerice, 2010. godine žene su radile do 60 godina, 2011. do 60 godina i tri mjeseca, a 2011. do 60,5 godina. Ove će godine u mirovinu moći otići sa 60 godina i devet mjeseci.
S druge strane, umirovljenici se ne slažu s povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu. Smatraju da bi trebali dulje uživati u mirovini.
Mile Setrić u mirovinu je otišao 1990. godine nakon punih 40 godina staža. Svjestan je činjenice da ima puno manje muških prijatelja svoje dobi jer oni ranije umiru od žena.
- Da je više žena, vidi se na druženjima kada je sve puno žena, a trostruko manje muškaraca. Ipak smatram da žene ne bi trebale više raditi kada navrše 60 godina života jer one ipak rade i u kući pa im se tako možemo odužiti - kaže Sertić.
Vrijeme za obitelj
Branka Silić u mirovinu je otišla prije četiri mjeseca u dobi od 65 godina i s punih 40 godina staža. Cijeli radni vijek provela je kao učiteljica, a razlog da ne ode ranije u mirovinu bio je financijske prirode.
- Osjećala sam se dobro i mogla sam raditi. Danas su svi opterećeni kreditima i novac je važna komponenta. Iako sam kratko u mirovini, uživam. Ovo je vrijeme koje mogu posvetiti obitelji i unucima. Stoga smatram da bi dobna granica trebala biti 60 godina - smatra B. Silić. Ipak, problematično je to što umirovljenici sa svojim mirovinama teško žive.
Udjel u BDP-u
Stručnjaci portala mirovine.hr tvrde da je jedna od rutinskih preporuka zemljama koje su ušle u aranžman s MMF-om rezanje troškova za mirovine.
- Nije to čudno, no čini se da je situacija slična u razvijenim, kao i u manje razvijenim ekonomijama, gdje u prosjeku dvadeset posto ukupne javne potrošnje otpada na mirovine - tvrde.
Prema istraživanjima MMF-a objavljenim u ožujku prošle godine, Hrvatska je sa 10,6 posto u 2010. godini po udjelu troškova za mirovine u BDP-u u gornjih dvadeset posto od pedesetak istraživanih zemalja. Ispred nas po visini potrošnje za mirovine je šaroliko društvo, mahom članice EU: Austrija (13,9 posto), Francuska (13,3 posto), Grčka (12,1 posto), Italija (14,7 posto), Portugal (12,7 posto), Poljska (11,3 posto) i Ukrajina (17,7 posto). Prema istom istraživanju, MMF očekuje povećanje udjela troškova za mirovine za dodatnih 20 do 30 posto pa bi hrvatskih 10 posto udjela u BDP-u moglo postati dvanaest ili trinaest posto.
Polovica naših umirovljenika otišla je u starosnu mirovinu
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je 1,216.241 umirovljenik. Od te su brojke u starosnoj mirovini 638.152 osobe, u invalidskoj 250.211, a u obiteljskoj 238.257 Hrvata. Od ukupnog broja umirovljenika tako je svaki peti u invalidskoj mirovini. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava upozoravaju da je nužna mirovinska reforma koja je u pripremi jer će ovakvo stanje biti neodrživo. Upravo iz tog razloga razmišlja se o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu. Kad je riječ o prosječnim mirovinama, one su za starosnu mirovinu 2392,36 kuna, za invalidsku 1950,04, a za obiteljsku 1870,86 kuna.