ZAGREB - Porezno opterećenje u Hrvatskoj među najvišima je u svijetu, pokazuje najnovija studija revizorske kuće KPMG.
Zaposlenici koji u Hrvatskoj godišnje zarađuju bruto iznos od 100.000 dolara podliježu oporezivanju po stopi od čak 53,5 posto. Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj dodatno će porasti, s obzirom da je uveden “krizni porez”, kojeg plaćaju svi s primanjima većim od 3.000 kuna po stopi od dva posto, a svi s primanjima iznad 6.000 kuna po stopi od četiri posto.
Izuzme li se novi porez, Hrvatska zauzima drugo mjesto, iza Slovenije (54,9 posto), dok se na trećem mjestu rang-liste nalazi Mađarska, s poreznim opterećenjem od 48,1 posto.
Stope poreznog opterećenja koje je analizirao KPMG ne uključuju samo porez na dohodak, čija najviša stopa u nas iznosi 45 posto, nego i doprinose.
Doprinosima se financira socijala, koja, kažu u KPMG-u, predstavlja “zaboravljeni porez”, a njega analitičari često ne uzimaju u obzir kada govore o poreznom opterećenju.
- Hrvatska nema previsoke stope poreza na dohodak, ali ima visoka izdvajanja za socijalne doprinose, iako ona bitno ne odstupaju od onih u EU. Visoki doprinosi posljedica su velikih rashoda za mirovine, zdravstvo i socijalu, koje je u kratkom roku veoma teško smanjiti - kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Prema istraživanju KPMG-a, prosječna stopa oporezivanja dohodaka u svijetu pala je sa lanjskih 29,2 posto na 28,9 posto ove godine.
Rad je i dalje najoporezovaniji u EU, gdje se očekuje daljnji rast poreza. Razlog tome je recesija i pad prihoda u državnim blagajnama, zbog čega sve više zemalja uvodi dodatne poreze.
A. Milovan
Zaposlenici koji u Hrvatskoj godišnje zarađuju bruto iznos od 100.000 dolara podliježu oporezivanju po stopi od čak 53,5 posto. Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj dodatno će porasti, s obzirom da je uveden “krizni porez”, kojeg plaćaju svi s primanjima većim od 3.000 kuna po stopi od dva posto, a svi s primanjima iznad 6.000 kuna po stopi od četiri posto.
Izuzme li se novi porez, Hrvatska zauzima drugo mjesto, iza Slovenije (54,9 posto), dok se na trećem mjestu rang-liste nalazi Mađarska, s poreznim opterećenjem od 48,1 posto.
Stope poreznog opterećenja koje je analizirao KPMG ne uključuju samo porez na dohodak, čija najviša stopa u nas iznosi 45 posto, nego i doprinose.
Doprinosima se financira socijala, koja, kažu u KPMG-u, predstavlja “zaboravljeni porez”, a njega analitičari često ne uzimaju u obzir kada govore o poreznom opterećenju.
- Hrvatska nema previsoke stope poreza na dohodak, ali ima visoka izdvajanja za socijalne doprinose, iako ona bitno ne odstupaju od onih u EU. Visoki doprinosi posljedica su velikih rashoda za mirovine, zdravstvo i socijalu, koje je u kratkom roku veoma teško smanjiti - kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Prema istraživanju KPMG-a, prosječna stopa oporezivanja dohodaka u svijetu pala je sa lanjskih 29,2 posto na 28,9 posto ove godine.
Rad je i dalje najoporezovaniji u EU, gdje se očekuje daljnji rast poreza. Razlog tome je recesija i pad prihoda u državnim blagajnama, zbog čega sve više zemalja uvodi dodatne poreze.
A. Milovan