INOVACIJE

HRVATSKA DRUGA NAJGORA U EUROPI Lani smo registrirali samo 6 patenata, broj prijava se prepolovio u 10 godina

Zagreb, 250319.
KSET.
Javno predstavljanje najuspjesnijih studentskih inovacija na FER-u kao zavrsnica programa Imagine, Create, Innovate: Smart City kroz koji su ideje uoblicene u prototipove, a zatim i u tehnicke inovacije koje nastavljaju pricu u poslovnom okruzenju kroz patent, EU projektnu prijavu i sajam u Dubaiju.
Na fotografiji: Dorotea Brajkovic i Marko Retkovic koji su osvojili nagradu s projektom Urbani vrt.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX / CROPIX

 

Hrvatska je po broju prijavljenih i priznatih europskih patenata prošle godine bila predzadnja u EU, pokazalo je izvješće Europskog patentnog ureda (EPO). I ne samo to, Hrvatska bilježi kontinuiranu stagnaciju inovativnosti pa je EPO prošle godine našim inovatorima priznao dvostruko manje patenata nego prije 10 godina.

Najinovativnija europska zemlja je Švicarska čiji su inovatori prošle godine prijavili 7927 patentnih prijava, oko 1000 na milijun stanovnika. Slijede Nizozemska, Danska, Švedska, Njemačka i Finska. Među zemljama izvan Europe prednjači Japan, sa 179 patentnih aplikacija na milijun stanovnika, što je više nego prosjek EU koji iznosi 139.

Iz Hrvatske je 2018. godine u EPO stiglo 14 patentnih prijava, odnosno 3,4 na milijun stanovnika. Istodobno, priznato nam je šest patenata što je više nego dvostruko manje nego 2009. godine kad su naši inovatori dobili 15 europskih patenata.

Lošija od Hrvatske samo je Rumunjska čiji su inovatori prijavili 2,4 patenta na milijun stanovnika. Iz Slovenije prošle je godine stiglo 99 patentnih prijava, odnosno gotovo 50 na milijun stanovnika. Također, EPO slovenskim inovatorima priznaje 76 patenata, odnosno 38 na milijun stanovnika.

CIJENA IZVRSNOSTI

- Pad broja patenata me uopće ne čudi jer se na žalost u našoj akademskoj zajednici ne cijeni ni izvrsnost ni patenti. Dosad se patenti nisu uvažavali kod napredovanja.

No, prema novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju patenti će se vrednovati kod napredovanja - rekao je Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nikola Mišković, prodekan za znanost Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) smatra da je jedan od glavnih problema manjak ljudi i stručnih službi koji bi znanstvenicima pomogli u pisanju patentnih prijava.

- To je zahtjevan posao koji iziskuje posebno stručno i pravno znanje koje većina znanstvenika nema. Stoga bi trebalo opskrbiti postojeće centre za transfer tehnologija dodatnim resursima.

Naš fakultet ima 23 različita patenta, a trenutno se na FER-u odvija oko 170 znanstvenih projekata. Uvjeren sam da bi broj naših patenata bio puno veći kad bi naši znanstvenici imali stručnu pomoć kod pisanja patentnih prijava.

Drugi razlog za premalo patenata je nedostatno ulaganje u znanost u RH. Tu sam dijelom i optimističan da će se ulaganje povećati zbog priljeva sredstava iz europskih strukturnih fondova - naglasio je Mišković.

- Jedan od sigurno značajnijih razloga za pad broja patenata je niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D), gdje je Hrvatska na dnu EU ljestvice.

Hrvatsko gospodarstvo nije sklono inovacijama, višak kapitala investiramo gotovo isključivo u nekretnine i turizam, nemamo jasne strategije kako potaknuti i posljedično povećati stopu inovativnosti u društvu, što se očituje kroz kašnjenje i nedosljednu provedbu kurikularne reforme, odljev mozgova u svim relevantnim sektorima osim politike i državne uprave, preveliku stopu ‘birokratizacije’ koja otežava ne samo poslovanje već i inovativnost - smatra dr. Antonio Starčević, s Prehrambeno-biotehnološkog fakultetu u Zagrebu, koji je i izvršni direktor spin off kompanije SemGen.

 

NISKA AKTIVNOST

- Broj patenata u Hrvatskoj godinama stagnira ponajprije zato što privatni sektor kod nas već desetljećima ima uobičajeno niske aktivnosti istraživanja i razvoja. Hrvatski privatni sektor ulaže 0,42 posto BDP-a u istraživanje i razvoj, dok je europski prosjek 1,36.

Kako je broj međunarodnih patenata pokazatelj inovativnosti i tehnološke razine nekog gospodarstva, logično je da nema puno patenata s obzirom na to da naše gospodarstvo nema snažnu tehnološku bazu za koju su patenti važni.

Javni istraživački sektor, instituti i sveučilišta, ne pridonose broju povećavanja patenata jer je vrlo slabo povezan s gospodarstvom - smatra dr. Hrvoje Meštrić, bivši ravnatelj poslovno-inovacijskog centra BICRO.

Naši sugovornici osvrnuli su se na Sloveniju koja je proizašla iz istog društveno-ekonomskog sustava kao i Hrvatska.

UPLIV POLITIKE

- Prvo, kod njih je manji upliv politike u obrazovni sustav i gospodarstvo. Oni nisu toliko truda uložili u razbijanje dobrih elemenata iz prethodnih sustava, već su se manje-više kontinuirano poboljšavali, dok mi radimo prema korak naprijed, korak nazad modelu, kako koja politička opcija dobije na izborima.

Egzaktno gledano, Slovenija s dvostruko manjom populacijom ulaže prema Eurostatu u apsolutnom smislu dvostruko više, a u relativnom (per capita) četiri puta više u R&D od Hrvatske. Mi manjak inovativnosti nadoknađujemo kroz ekonomiju rente i turizma, dok u smislu mjera koji bi trebale potaknuti inovativnost, zastupamo principe koji favoriziraju kvantitetu nauštrb kvalitete - naglasio je Starčević.

- Hrvatska je za razliku od Slovenije 1990-ih godina imala rat, što je značajno usporilo ulaganja u viske tehnologije. Nadalje, Hrvatska nije napravila reformu javnih sveučilišta i instituta.

Slovenija je značajno povećala ulaganja u R&D iz proračuna uz pomoć europskih fondova od 2000.: K tome, Slovenija je fondove EU značajno usmjeravala u R&D u privatnom sektoru. Naposljetku, tri puta je uspješnija u povlačenju kompetitivnih fondova iz Obzor 2020 - zaključio je Meštrić.

ZAVOD ZA VLASNIŠTVO

Hrvatska kaska za razvijenim zemljama

“Podaci iz zadnjih godišnjih statističkih izvještaja EPO-a za 2018. godinu ukazuju da se u posljednjih 10 godina (u razdoblju od 2009. do 2018. godine) broj prijava za priznanje Europskog patenta iz Hrvatske kretao između 9 i 20, a broj priznatih patenata između 5 i 15, uz godišnje oscilacije broja i ukupno gledano opadajući godišnji broj prijava i priznatih prava Europskog patenta.

Kod tako malih brojeva upitan pouzdani zaključak o trendu, kao i na to da su navedeni podaci dobiveni na temelju podatka o zemlji podrijetla prvonavedenog prijavitelja patenta, što ukazuje na mogućnost da neki prijavitelji patenata iz Hrvatske, ako nisu navedeni na prvom mjestu, nisu obuhvaćeni ovom statistikom (npr. u slučaju patenta koji je proizišao iz međunarodnih ili europskih projekata suradnje).

Neovisno o navedenim pojedinostima, navedeni pokazatelji EPO-a kao i drugi relevantni pokazatelji nedvojbeno ukazuju na općenito bitno manju patentnu aktivnost u Hrvatskoj u odnosu na razvijene zemlje, pa čak i u odnosu na neke od usporedivih zemalja”, rekli su nam u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo RH.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo