Skupina od deset država istočne Europe, među kojima je i Hrvatska, podnijela je molbu Europskoj komisiji kako bi se preispitali ugovori o nabavci cjepiva protiv koronavirusa, tvrdi se u pismu koje je na uvid dobio utjecajni portal Politico.
U pismu se spominje ‘pretjerana količina doza cjepiva i potreba da se zaštite državne financije‘.
Morala bi postojati odredba da se ugovori raskinu ‘ako iz zdravstvene i epidemiološke perspektive više nema potrebe za cjepivima‘, navodi se kao jedan od zahtjeva u pismu. Smatraju također da bi trebala bi biti omogućena opcija smanjivanja broja doza koje se naručuju kako bi se bolje reflektirala potražnja.
Pismo je upućeno u petak navečer na adresu povjerenice EU za zdravstvo Stelle Kyriakides. Predvodnica inicijative je Poljska, a pismo su osim Hrvatske potpisale Bugarska, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
Niz zemalja s istoka Europe i ranije je izrazilo zabrinutost kako su, zbog potpisanih ugovora za cjepivo protiv koronavirusa, koje su potpisali na vrhuncu pandemije, bili prisiljeni kupovati previše doza koje im sada više nisu potrebne.
Politico podsjeća da je Komisija osigurala 4,2 milijardi doza cjepiva protiv koronavirusa, gotovo deset puta više od broja stanovnika EU. U veljači je isporučeno 1,3 milijardi doza.
- Unatoč znakovima da pandemija jenjava i da je postignuta zadovoljavajuća razina procijepljenosti diljem EU, ugovori s proizvođačima cjepiva predviđaju isporuku cjepiva koje znatno premašuju potrebe država članica i kapacitet da ih apsorbiraju, navodi se u pismu.
Države potpisnice pisma tvrde da prijeti opasnost da neiskorištenim cjepivima istekne rok trajanja obzirom da probleme s donacijom cjepiva te da je riječ o ‘trošenju proračunskog novca koje se ne može objasniti javnosti‘.
U pismu se tvrdi da ‘Komisija nije uložila dovoljno napora kako bi izmijenila odredbe ugovora‘. Zemlje potpisnice ističu da je potrebno izmijeniti dijelove ugovora koji reguliraju kupnju cjepiva.
Također navodi problem isporuke cjepiva koja su blizu isteka roka valjanosti, što su prve spomenule baltičke zemlje.
Među ostalim zahtjevima, kako prenosi Politico, ističe se da je važno osigurati da cjepivo štiti od najnovijih varijanti koronavirusa i omogućiti da Tijelo EU za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize kupi neiskorištena cjepiva radi stvaranja zajedničkih zaliha. Pojašnjavaju kako bi se tako stvorila bolja koordinacija radi donacije neiskorištenog cjepiva ostatku svijeta.