Njemački ambasador Thomas Eberhard Schultze završava svoju službu u Hrvatskoj i tom je prigodom dao intervju našim novinama.
Koja je razlika između Hrvatske kad ste došli i kad odlazite?
- Kada sam 2015. došao u Hrvatsku, zemlja je bila članica EU tek dvije godine. 2018. proslavili smo već petu godišnjicu članstva. Posve je očito da se članstvo u EU pozitivno odrazilo, osobito kada je riječ o gospodarskom razvoju zemlje. To se, primjerice, vidi na rastućoj statistici izvoza. Mnogi poduzetnici, među njima brojni predstavnici malih i srednjih poduzeća, naglasili su mi kako im je članstvo u EU otvorilo dobre i konkretne prilike. Izvoz njihovih proizvoda u druge zemlje EU uvelike je olakšan.
To vrijedi kako za prerađivačku industriju i trgovinu tako, primjerice, i za proizvođače vina i maslinova ulja te za sve druge branše. S mojeg stajališta, ovdje još ima daljnjeg potencijala. Podsjetio bih na riječi savezne kancelarke Merkel u povodu finala Svjetskog prvenstva: “Veliki respekt za Hrvatsku - momčad koja nikada ne odustaje”. Takvim pristupom, svojom srčanom igrom, hrvatski nogometaši i njihov trener diljem svijeta osvojili su nebrojene simpatije i srca.
Kako biste ocijenili investicijsku klimu u Hrvatskoj?
- U ove moje tri godine u Hrvatskoj susreo sam se s mnogim investitorima koji su rado u Hrvatskoj, došli su sa svojim investicijama da bi ovdje ostali. Načelna spremnost njemačkih poduzeća da investiraju postoji, naposljetku i zato što je Hrvatska pozitivan pojam ili brend. No, koliko čujem, uspješna realizacija investicija ponekad je prilično teška. To se ne odnosi samo na njemačke nego u jednakoj mjeri i na druge strane te na domaće investitore. Hrvatska Vlada to je prepoznala te je 2018. proglasila godinom reformi - sa zanimanjem gledam na rezultate.
Podsjetio bih na to da oko četiristo poduzeća Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore diljem zemlje generira oko osamdeset tisuća radnih mjesta. Imajući to u vidu, upravo bi se u strukturno slabim područjima stoga više trebalo gledati na investicije kao na prilike da se učini nešto protiv odlaska mladih kvalificiranih ljudi.
Kako Njemačka gleda na Inicijativu triju mora?
- Njemačka zagovara cilj da se regija između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora još brže razvije, posebno s fokusom na infrastrukturu i povezanost. I u tom smislu moja zemlja, koja uostalom ima dugu obalu prema Baltičkom moru, jednom od triju mora u nazivu Inicijative, sebe vidi kao prirodan dio tog procesa u koji rado želimo uložiti svoje iskustvo. Svi su akteri Inicijative i u članstvu EU, stoga u tom okviru naravno mora biti uskog usuglašavanja kako se, primjerice, ciljevi i projekti kohezijske politike EU ne bi preklapali ili razvodnjavali, nego još više podupirali i umrežavali.
Kad bi Hrvatska mogla postati članica Schengena i eurozone?
- Prognoza i spekulacija načelno se klonim. Osobno bi mi bilo jako drago kada bi Hrvatska ubrzo mogla pristupiti schengenskom prostoru kako bi njezine građanke i građani u svojoj svakodnevici mogli još snažnije doživjeti Europu. U vezi s tim imam prilično pouzdanja, ako Hrvatska nastavi raditi na tome koncentrirano i ciljano.
Cilj hrvatske Vlade ulaska u eurozonu u srednjem roku čini mi se izuzetno razumljivim s obzirom na to da je Hrvatska već danas snažno povezana sa zemljama eurozone - vrlo velik dio hrvatske vanjske trgovinske razmjene odvija se upravo s tim zemljama.
Zabrinjava li Njemačku jačanje populizma i nacionalizma u Hrvatskoj?
- Pogled u prošlost Europe pokazuje nam: populizam i nacionalizam nikada nisu ojačali stabilnost i mir, nego su polarizirali i razdvajali. EU se temelji na zajedničkim vrijednostima humanosti, demokracije i tolerancije. Mi svi u Europi pozvani smo njegovati i štititi europsku ideju, europsko zajedništvo; pritom bismo uvijek trebali biti svjesni toga da mir, sigurnost i blagostanje nisu nešto što se podrazumijeva. Za to se i nadalje zajedno trebamo zalagati. Vrlo važnim držim da to trebamo činiti u kontinuiranom dijalogu s građankama i građanima svojih zemalja, dakle Europe.
Kako ocjenjujete ulogu hrvatske vlasti kad je riječ o kriznoj situaciji u BiH?
- Vjerujem da Hrvatska na temelju povijesti i neposrednog susjedstva s BiH, kao i velikog broja Hrvata u toj zemlji, ima vrlo posebnu odgovornost za daljnji pozitivni razvoj bosanskohercegovačke države i svih njezinih građanki i građana. Od iznimnog je značenja za budućnost BiH da njezini susjedi, time i Hrvatska, konstruktivno surađuju. U tom smislu, osobito Hrvatska kao članica EU može iskoristiti svoju regionalnu ulogu i odgovornost u potpori svojih jugoistočnih susjeda na putu prema europskoj integraciji.
Kako ste vi i vaša obitelj doživjeli vrijeme provedeno u Hrvatskoj?
- Sve nas se dojmila raznolikost Hrvatske, fascinantna obala, krajolici Slavonije, Zagorja, gradovi i mjesta Dalmacije i Istre prepuni povijesti, no prije svega su nas se dojmili ljudi i njihove regionalne tradicije.
Istodobno, Hrvatsku smo doživjeli kao zemlju otvorenu prema svijetu, zemlju inovativnih poduzetnika, znanstvenika i umjetnika. Upravo je u Zagrebu vidljivo to supostojanje tradicije i modernosti. Moja kći ovdje je maturirala u Njemačkoj međunarodnoj školi koja je s Francuskom školom dio jednog od ukupno samo pet Eurocampusa na svijetu.
U Zagrebu smo se osjećali ugodno i zbog tog širokog spektra mogućnosti. Napuštamo ovu lijepu zemlju s mnogim predivnim sjećanjima i novim prijateljstvima. Moja obitelj i ja sigurni smo da ćemo se vratiti što je prije moguće.