Već danima Europska komisija predstavlja prijedloge kako će se u određenim područjima raspodijeliti budući višegodišnji proračun EU, iz čega se može izračunati i koliko će koja država imati na raspolaganju.
Jučer je na red došao prijedlog Komisije o financiranju zajedničke poljoprivredne politike, a dan prije je objavljen i Program potpore reformama i instrumenata za stabilizaciju ulaganja. Hrvatska može koristiti isto tako ta sredstva, ali i novi fond za pomoć državama koje žele uvesti euro.
15% manje novca
Značajne promjene su u zajedničkoj poljoprivrednoj politici jer se za otprilike 15 posto smanjuju sredstva za ruralni razvoj, ali se korištenje novca više uvjetuje prilagođavanjem klimatskim promjenama i potrebama da taj novac doista dođe u ruke stvarnih poljoprivrednika. Ukupno će za poljoprivredu, prema prijedlogu Komisije, EU izdvojiti 365 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Hrvatskoj će od toga na raspolaganju biti nešto više od 4 milijarde eura. Još je gotovo nemoguće reći je li to manje nego što Hrvatska ima trenutno jer se za izračun koriste ponekad tekuće, a ponekad stalne cijene. Realna cijena je ona izračunata u cijenama za 2018. godinu.
No očito je da je Hrvatskoj značajno smanjena omotnica za ruralni razvoj koja je do sada bila više od 2 milijarde eura, a u budućoj perspektivi će biti 1,75 milijardi. No Hrvatska će imati više iz omotnice za izravna plaćanja poljoprivrednicima jer se završava desetogodišnji prijelazni rok u kojemu se na 100 posto povećava udio tih plaćanja od strane EU.
Tako će, prema jučerašnjem prijedlogu Europske komisije, Hrvatska na raspolaganju za oba stupa poljoprivrede, znači i izravna plaćanja i ruralni razvoj, imati 4,035 milijardi eura.
Kohezijska politika
Novost je i fleksibilnost koju predlaže Europska komisija da se do 15 posto sredstava iz stupa za izravna plaćanja može prebaciti u projekte ruralnog razvoja. Poruka koju je jučer poslala Europska komisija, što i Hrvatska mora uzeti u obzir, jest da države članice moraju osigurati da taj novac doista dođe u ruke stvarnih popjoprivrednika.
Uz Kohezijsku politiku, na Zajedničku poljoprivrednu politiku otpada najveći dio proračuna EU. Otprilike 70 posto do sada. U Hrvatskom slučaju to je još više izraženo. Prema prošlotjednom prijedlogu, Hrvatska će za koheziju na raspolaganju imati 8,8 milijardi eura. Uz to za poljoprivredu 4 milijarde, što znači da će za koheziju i poljoprivredu imati ukupno 12,8 milijardi, izraženo u stalnim cijenama. Ako bi se to izrazilo u tekućim cijenama, za ove dvije EU politike Hrvatska bi imala 14,4 milijarde eura. Uzimajući u obzir realno smanjenje proračuna EU, može se reći da Hrvatska nije loše prošla. Usto, Hrvatska će moći računati i na novce za provedbu reformi i za uvođenje eura.
Prijedlozi koje je objavila Europska komisija dio su šireg programa za produbljivanje europske ekonomske i monetarne unije te upotrebe proračuna EU za jačanje učinkovitosti i otpornosti međuovisnih gospodarstava Europske unije.
Za program potpore reformama iz proračuna će biti izdvojeno ukupno 25 milijardi eura. Iz te svote pružit će se potpora za prioritetne reforme u svim državama članicama EU s ciljem rješavanja makroekonomskih neravnoteža kako je identificirano kroz Europski semstar. Dakle, ta pomoć koja će biti na raspolaganju uvjetovana je ponašanjem države u provedbi identificiranih reformi. Ovo je novost jer do sada je Komisija zbog neprovođenja reformi imala pristup prijetnji i kažnjavanja, a sada će više stimulirati i podupirati reforme.
Da ovakav fond postoji danas, Hrvatska, koja ima prekomjerne neravnoteže, mogla bi ga koristiti, ali ne bi za to ispunila uvjete jer već dugo ne provodi reforme na koje se sama obvezala. Zato će sada pomoć biti konkretna, ali će biti striktno uvjetovana. Hrvatska će za ovo imati 101 milijun eura na raspolaganju u prvoj fazi, a poslije, u drugoj, još toliko.
Proračun eurozone
Komisija je jučer predložila i alate za stabilizaciju ulaganja u eurozonu u slučaju znatnih gospodarskih šokova u državama članicama europodručja i onima koje sudjeluju u europskom tečajnom mehanizmu. Pod uvjetom da se ispune strogi kriteriji dobre makroekonomske i fiskalne politike, bit će moguća brza mobilizacija zajmova u ukupnom iznosu do 30 milijardi eura, uz subvenciju kamate za pokrivanje njihovih troškova.
Neki ovo vide kao prvi korak prema uspostavi posebnog proračuna eurozone u budućnosti. Kako su objasnili stručnjaci Europske komisije, EU bi pomogla državama koje upadnu u takvu krizu da lakše dođu do kredita, uz jamstva EU, koji bi na kraju zapravo bili bez kamata, i tako lakše prevladaju krizu.
Predsjednik EK Jean-Claude Juncker, koji je davno najavio ove mjere, rekao je da su ekonomska i monetarna unija najvažnija karika u poboljšanju života svih Europljana.
Iako Hrvatska još nije članica europodručja, ona je izrazila namjeru da to postane tako da će se ovi mehanizmi odraziti i na Hrvatsku ubuduće. Radi se o sredstvima koja su predviđena nakon 2020. godine, a do tada bi Hrvatska već trebala biti pred uvođenjem eura.
Komisija je jučer predložila i poseban fond za pomoć državama koje žele uvesti euro, a sredstva su alocirana prema ključu stanovništva. Hrvatska bi za tu svrhu na raspolaganju trebala imati 41 milijun eura bespovratnih sredstava.