OLAF ISTRAŽUJE PRIJEVARE NA IZVOZU

Hrvatska šećerna mafija prevarila EU za 22 mil. eura

    AUTOR:
    • Nikolina Šajn,
    • Miroslav Kuskunović

  • OBJAVLJENO:
  • 27.10.2009. u 20:13

Vlado Kos/CROPIX

ZAGREB - Hrvatsku zbog sumnjivog izvoza šećera istražuje Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Nekolicina hrvatskih izvoznika, a prema saznanjima Jutarnjeg lista radi se o tri tvrtke, miješajući šećer s čajem, kakaom i limunskom kiselinom, samo su prošle godine izbjegli platiti oko 22 milijuna eura carine.

Iako ove tvrtke nisu direktno kršile europske zakone, zbog brojnih zakonskih rupa uspjele su određeno vrijeme na tržište EU plasirati uvozni šećer iz Brazila pod tarifnom oznakom tzv. “procesuirane” hrane, a ne šećera te su tako izbjegle plaćanje carine.

Uvoz radi izvoza

Naime, za izvoz šećera u EU carina iznosi 419 eura po toni, dok se za “procesuiranu” hranu carina ne plaća. Hrvatske su institucije, navodno, ovaj posao zaustavile tijekom proljeća na traženje hrvatske industrije šećera koja ima izvoznu kvotu od 180.000 tona i ovakva vrsta prevare išla im je na štetu kako na tržištu Europske Unije tako i na domaćem tržištu.

Izvor Jutarnjeg lista kaže kako su tri hrvatske tvrtke za uvoz jeftinog šećera od šećerene trske iz Brazila prvo dobile pozitivno mišljenje Hrvatske gospodarske komore kako se radi o “doradnom poslu” odnosno “uvozu radi izvoza” nakon čega su mogle od carine zatražiti drugi tarifni broj za izvoz u EU.

Dakle, službene su im hrvatske institucije omogućile da ovaj proizvod izvoze po drugom tarifnom broju. Iz carine je stigao pisani odgovor da je došlo do izmjene carinske tarife koja je inicirana od strane Ministarstva poljoprivrede radi izjednačavanja stope carine na ostale vrste šećera (uključujući i mješavine šećera sa dodacima) s bijelim šećerom.

Napominjemo, da izmjena Uredbe o carinskoj tarifi nije bila potaknuta izvozom iz Hrvatske u EU jer Hrvatska ne primjenjuje izvozne carine, već u cilju zaštite domaće proizvodnje od uvoza određenih vrsta šećera uz nižu stopu carine od stope carine za bijeli šećer, kažu u carini. U Carinskoj Upravi nisu nam mogli dati podatke o tvrtkama koje su izvozile šećer na tržište EU. Tko se bavio ovim poslom nismo doznali niti iz HGK.

Upućeni tvrde kako je Hrvatska navodno zaustavila ovaj posao upravo zbog istrage OLAF-a, ali i zbog toga jer je ove godine došlo do najvećeg povijesnog rasta cijene šećera od trske na svjetskim burzama, zbog čega se ovaj posao više nije isplatio.

Prema podacima OLAF-a, hrvatski izvoz šećera pomiješanog sa čajem i drugim sličnim sastojcima neprestano raste pa je sa 20.951 tone u 2006 godini povećan na 52.487 tona prošle godine.

Povijesno poskupljenje

Osim ove istrage Hrvatska se u istrazi OLAFA spominje i u sumnjivom poslu izvoza tekućeg šećera belgijske tvrtke Beneo-Orafati. U raširenim prijevarama u trgovini šećera s Europskom Unijom važnu ulogu ima i Hrvatska, objavio je u utoraka New York Times.

OLAF trenutno provodi istragu protiv spomenutog beligjskog proizvođača, a u njoj se spominje i Hrvatska, iako nije jasno u kom kontekstu i za koga se iz hrvatske taj sumnjivi posao veže. Naime, belgijski su carinici u pošiljci desetaka golemih cisternih sa po 22 tone tekućeg šećera u papirima pronašli da šećer ide za Hrvatsku, ali zaobilaznim putem preko Rusije točnije preko bescarinske zone Kalinjingrad na Baltiku.

Kamioni su tako umjesto putem od 1500 kilometara, šećer prevozili obilazno vozeći 4000 kilometara. Budući da je Hrvatska, a ne Rusija bila navedena kao krajnje odredište pošiljke su mogle dobiti izvozni rabat Europske Unije, tvrde istražitelji OLAF-a. Ovaj je europski ured tijekom proljeća pokrenuo istragu te zamrznuo polovicu novca od 200 ovakvih pošiljki na kojima je belgijska tvrtka navodno zaradila tri milijuna eura.

Izvozna kvota 180.000 tona bez carine

Tri hrvatske šećerane imaju kvotu za izvoz 180.000 tona šećera bez carine. Viro i Sladorana koji su vlasništvo obitelji Zadro izvoze 120.000 tona, ostatak osječka šećerana. Iako je izvoz šećera često spominjan kao veliki hrvatski uspjeh podaci govore drugačije. Naime Hrvatska je lani izvezla 249.212 tona šećera, a uvezla gotovo isto toliko 247.081 tonu. Bilanca je na kraju pozitivna za 51 milijun dolara. Zarada na izvozu šećera isključivo se svodi na izvozu na tržište EU po visokoj cijeni od 560 eura za tonu, dok se domaće tržište opskrbljuje jeftinijim uvoznim šećerom od trske.

Tri načina prevare sa šećerom

1. Izvoz jefitnog šećera od trske

- jeftini šećer od šećerne trske uvozi se u zemlju potom miješa sa domaćim šećerom od repe

- ovakav se šećer izvozi na tržište EU kao domaći proizvod za koji se dobivaju poticaji u zemlji za proizvodnju šećerne repe

- za ovaj tip prevare prije nekoliko godina pod istragom OLAF-a je bila osječka šećerana, ali se nakandno utvrdilo da se radilo i krivom deklariranju

-ovaj vid prevare pokušale su i neke šećerane u Srbiji

-ovakav vid izvoza je zabranjen u EU

2. Uvoz šećera iz EU, prepakiranje i ponovni izvoz

- jeftin šećer iz EU uvozi se u zemlju pri čemu europski izvoznik ubire izvozne subvencije

- nakon toga se šećer prepakira i ponovo izvozi u EU

- domaća šećerana pritom uzima od države novce za proizvodnju šećerne repe, iako izvozi šećer iz EU

- iako OLAF sumnja da se ovakvim poslom bave i neke hrvatske šećerane za sada to nije otkriveno

3. Izvoz šećera pod drugom carinskom tarifom tzv. “procesuirane” hrane

- domaće tvrtke dobiju potvrde da dorađuju šećere te uvoze šećer od trske iz Brazila

- pritom se izvrši promjena carinske tarife, odnosno dobije se potvrda da ovaj proizvod nije šećer nego “procesuirana hrana”

- na ovakav se izvoz ne plaća carina u EU, a uštedi se na toni šećera 419 eura carine

- Hrvatska je na ovakvom poslu izbjegla samo lani platiti 22 milijuna eura carine tvrdi OLAF

- nadleženi tvrde da je ovaj posao zaustavljen

Izdvajamo