Vlada je danas na zatvorenom dijelu sjednice donijela tajnu odluku o darovanju vojne opreme, a kako Jutarnji list eksluzivno doznaje, riječ je o pješačkom naoružanju i municiji koja će završiti u rukama iračke vojske i Kurda u borbi protiv krvoločnih pripadnika skupine Islamske države (IS).
Naime, Sjedinjene Američke Države od svih članica NATO-a zatražile su pomoć u naoružanju, a dio tako prikupljenih zaliha oružja prepustit će iračkoj vojci, odnosno Kurdima na sjeveru Iraka. Tako je i Hrvatska dobila zahtjev da naoružanje iz neperspektivnih viškova sa skladišta daruje SAD-u, a oni će pak to oružje poslati kao pomoć Kurdima.
Budući da Hrvatska u svojim vojnim skladištima ima viškove oružja još od kraja Domovinskog rata, država je na taj način odlučila pomoći iračkim Kurdima, koji su pak većinom naoružani oružjem iz bivšeg SSSR-a, pa će im ovo naše biti kompatibilno.
Time se Hrvatska pridružuje skupini zemalja koje su odlučile pomoći u obrani Iraka. Uz SAD, u srijedu je i Njemačka, koja inače nema takvu praksu, na sastanku užeg kabineta vlade donijela odluku da će poslati pomoć u naoružanju ako to bude potrebno. Na sastanku kojim je predsjedala sama kancelarka Angela Merkel, bili su i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, ministrica obrane Ursula von der Leyen, ministar gospodarstva Sigmar Gabriel te ministar financija Wolfgang Schäuble. Službena odluka nije donesena, ali se njemačka vlada načelno složila da Njemačka Iraku može poslati i oružje kao pomoć u borbi protiv ekstremista takozvane Islamske države.
“Patnje izbjeglica i opasna situacija u Iraku ne smije Europljane i Nijemce ostaviti ravnodušnima. Prijeti nam pošast rata koji bi se proširio po čitavom Srednjem istoku i tu bi i Njemačka bila pogođena”, rekao je u srijedu njemački šef diplomacije.
I glasnogovornica State Departmenta Marie Harf u razgovoru za CNN nedavno je priznala kako SAD surađuje s iračkom vladom da bi što je brže moguće opskrbili Kurde oružjem. Oružje se Kurdima doprema iz iračkih zaliha te zaliha SAD-a, ali očito i iz zaliha drugih država članica NATO-a, pa i Hrvatske.
Prošli tjedan doznalo se da se i kurdska nafta - od čije se prodaje financira borba protiv IS-a - transportira preko terminala Omišalj na otoku Krku.
Sada vidimo da preko SAD-a šaljemo i oružje pa se slobodno može reći da se Hrvatska aktivno uključila u koaliciju protiv IS-a.
No ovo nije prvi put da na ratom zahvaćena područja šaljemo naoružanje. Poznato je, naime, da je tijekom 2012. i 2013. sa zagrebačkog aerodroma Pleso poletjelo ukupno 75 transportnih civilnih aviona kojima se prevozilo naoružanje za sirijske pobunjenike .
Tim avionima je, osim hrvatskog oružja, prevezeno i oružje iz drugih europskih država, čije je prikupljanje organizirao SAD. Američki dužnosnici angažirali su Hrvatsku, Saudijsku Arabiju, Jordan i Tursku u operaciji naoružavanja protivnika sirijskog režima. Sjedinjene Države organizirale su prikupljanje oružja, Saudijska Arabija je plaćala, a Jordan i Turska prevozile su oružje koje se potom s jordanskog teritorija prebacivalo u Siriju.
Hrvatska je dio viškova svog naoružanja - raketne bacače M79 i RPG-22, ručne bacače granata RBG-6 te bestrzajne topove M60 - izdvojila iz svojih skladišta. Nepoznata količina tog naoružanja u Siriju je otišla u studenom 2012. sa zagrebačkog Plesa turskim avionima A310.
No na Pleso je u američkoj organizaciji dopremano i oružje iz nekoliko europskih zemalja, među njima i Velike Britanije, koje je potom transportnim avionima Jordanian International Carga otpremano u Jordan, a potom u Siriju. Procjenjuje se da je tijekom 75 letova prevezeno oko 3000 tona različitog oružja i streljiva. Prema nekim informacijama, oružje koje je preko Zagreba stiglo u Siriju dospjelo je i u ruke brigade Mučenika Jarmuka. Činjenica da bi oružje moglo završiti u rukama pripadnika militantnih pokreta najviše plaši zapadne političare te većina zemalja ustraje na tome da embargo EU na oružje Siriji i dalje ostane na snazi. Taj embargo podržala je i Hrvatska i formalno ga ovom operacijom nije prekršila jer je oružje prodala Jordanu.
Komentar: Članice EU su dužne pomoći
Iako će sasvim sigurno biti i negativnih glasova, odluka hrvatske Vlade da sudjeluje u operaciji naoružavanja Kurda da bi se uspješno suprotstavili nadiranju hordi islamskih džihadista može se samo pozdraviti.
Borci Islamske države (IS) predstavljaju dugoročno izuzetno veliku opasnost za sve države koje razvijaju bilo kakav oblik demokracije i koje nisu ustrojene po modelu fanatičnog tumačenja islama kakav zagovara samoproglašeni kalif Abu Bakr al Bagdadi. Dakle, i za Hrvatsku.
Vijeće ministara EU je na sastanku prošli petak prihvatilo zaključak da svaka zemlja sudjeluje u pomoći borbi protiv IS-a. Dakle, i s te je strane Hrvatska obvezna pridonijeti borbi protiv te pošasti koja bi se, ne stane joj se pravodobno i čvrsto na rep, mogla početi kortljati i europskim - dakle i hrvatskim ulicama.
Blaga je procjena da se u sklopu IS-a bori već više od 2000 osoba iz europskih zemalja koje će se vratiti kući - neke već i jesu - i koje bi mogle pokrenuti niz ubojitih terorističkih napada. Dobro je dakle da je i EU, koja inače voli kasniti, shvatila da je vrijeme za operaciju, dobro je da se Hrvatska u to aktivno uključila.
Konačno i ovaj slučaj potvrđuje da se mora još jednom dobro promisliti treba li i dalje smanjivati novac za obranu - jer krize nisu tamo negdje daleko, nego pred našim vratima. (Željko Trkanjec)