VISOKO OBRAZOVANJE

HRVATSKA VIŠE NEĆE PRIZNAVATI DIPLOME IZ SRBIJE I BiH? Mnogi mladi iz RH studiraju u susjednim zemljama: 'Jeftinija je školarina, stanarina...'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 24.04.2018. u 17:40

Zagreb, 200912.
Studentski dom Stjepan Radic, Jarunska 2.
Nepoznata studentica A.M. koja zivi u studentskom domu Stjepan Radic je na portalu e-Sava upozorila na teske uvjete za zivot i ucenje jer, kako kaze, u domu je buka i studenti se opijaju.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / CROPIX

Dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, Ivica Katavić, nedavno je za Glas Slavonije izjavio kako postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj, jer ne udovoljavaju traženim kriterijima.

Za provjeru ove njegove tvrdnje koja će zabrinuti brojne hrvatske studente koji studiraju u spomenutim državama, a među njima zasigurno prednjače Slavonci, Glas Slavonije obratio se Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja je tu informaciju potvrdila.

Mladi kažu da su motivi za nastavak školovanja u susjednoj zemlji brojni – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja u kojima su im i dom i obitelj. Mnogi kao ključan faktor navode i činjenicu da sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u Hrvatskoj.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, pojašnjavaju da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja IVK-a, koji se temelji na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a čijim je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.

- Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa”, pojašnjavaju u Agenciji.

U skladu s važećim propisima, AZVO provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a (u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj za neregulirane profesije), a za priznavanje potrebno je ispuniti nekoliko kriterija. Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države. U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi. Prilikom vrednovanja IVK uzimaju se u obzir i sljedeći kriteriji: minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi. U slučaju kada nisu ispunjeni svi navedeni kriteriji za priznavanje, AZVO nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju, što je, između ostaloga, i u skladu s međunarodnom praksom.

- U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji - kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH.

Pojašnjavaju da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.

- U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete”, stoji u odgovoru.

Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.

I brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju u Orašju, na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar. Kao prednost studiranja u Orašju ističu mnogo veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa, ali i znatno jeftiniju školarinu nego u Hrvatskoj. “Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu”, ističe Marina iz Županje.

Napominje da Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj. U prilog studiranju u susjedstvu govori još jedan zanimljiv podatak. Naime, ondje imaju i priličan broj “hrvatskih akademskih gastarbajtera”, brojnih gostujućih profesora iz Hrvatske.

Prema dostupnim podacima, u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje na više od 1600 studijskih programa.

Beogradski mediji pišu kako Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije nije dobilo službeno priopćenje, niti bilo kakav nagovještaj od kolega iz Hrvatske da je moguće da se fakultetske diplome stečene u Srbiji ubuduće ne priznaju u Hrvatskoj.

U ministarstvu za Tanjug kažu da takve informacije nije dobio ni Centar za informiranje o priznavanju inozemnih visokoškolskih i srednjoškolskih diploma i priznavanje radi zapošljavanja - ENIC/NARICSrbija.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo