Povećanje prometa na autocestama i uvođenje novog sustava naplate, bilo kroz vinjete ili beskontaktni sustav naplate, najave su ministra prometa Olega Butkovića kao prvih poteza u rješavanju problema dugova autocesta.
Analiza učinka uvođenja vinjeta kao najizglednijeg rješenja trebala bi, prema njegovim najavama, biti poznata već sljedećih dana, a općenita je ideja kako bi trebale biti povoljnije u odnosu na dosadašnji sustav naplate, piše Slobodna Dalmacija.
Prema opširnom znanstvenom radu prof. dr. sc. Ivana Dadića i skupine stručnjaka iz 2006. godine, u kojem se zauzimaju za uvođenje vinjeta, osim samog sustava, trebalo bi uložiti značajna sredstva u izgradnju dodatnih izlaza, odnosno ulaza na autoceste čiji je osnovni problem predaleka udaljenost od gradova.
Osim toga, tu je i značajan problem radnika na naplatnim kućicama koji su u velikoj većini, odnosno oko 80 posto, bivši branitelji. Prema toj studiji, na oko dva milijuna registriranih domaćih vozila i još oko 20 milijuna vozila koji ulaze u zemlju godišnje, prihodi od vinjeta, uz osnovnu cijenu koja bi za deset dana zimi iznosila od 90 kuna, a ljeti 112 kuna, i uz cijeli niz drugih cjenovnih razreda, prihodi ne bi bili značajno veći od sadašnjih 300-injak milijuna eura. No, indirektne koristi – od manjeg korištenja lokalnih cesta, razvoja popratnih djelatnosti, razvoja gospodarskih zona, kao i ušteda u sustavu naplate – po toj studiji, godišnje bi bile i veće od 500 milijuna eura.
Istodobno, po računici HAC-a, prihodi bi bili manji za 800 milijuna kuna godišnje, uz cijene desetodnevne vinjete za osobna vozila od 490 kuna, polugodišnje od 700 kuna, a godišnje od 1000 kuna.
Riječ je, dakle, o matematici oko koje se zasigurno neće složiti prometni stručnjaci i ljudi iz samog sustava autocesta. Osim toga, i tehnologija naplate je značajno napredovala zadnjih godina, pa se lako može dogoditi da skupo platimo uvođenje već zastarjele tehnologije koju ćemo morati u dogledno vrijeme mijenjati.
Prof. dr. sc. Željko Marušić s Fakulteta prometnih znanosti bez imalo dvoumljenja zalaže se za uvođenje naplate vinjetama, uz napomenu kako trebamo iskoristiti priliku da pametna rješenja drugih zemalja još više unaprijedimo.
Uzor mu je pritom Mađarska, koja korištenje vinjeta kontrolira na cesti fiksnim i mobilnim skeniranjem tablica automobila.
Ta zemlja nema naljepnice, nego se pri kupnji vinjete u sustav unose registracijske oznake.
– Mađari su mudro unaprijedili austrijski sustav, a mi ga trebamo još dodatno unaprijediti na način da bi se vinjete plaćale kao što danas već plaćamo parkiranje, dakle preko mobitela. Sustav treba prilagoditi na način da se postavi cijena vinjete koja je prihvatljiva građanima, gospodarstvenicima i turistima. Nije svrha samo u povećanju prihoda od cestarina, nego i u tome koliko će novi sustav naplate pridonijeti cjelokupnom boljitku Hrvatske.
Strategija Europske unije je naplata korištenja svih cesta, uz ukidanje godišnje fiksne cestarine prema masi vozila, putem satelitskog nadzora i GPS-a, no dok se taj sustav ne razvije, smatra prof. Marušić, rješenje je u naplati vinjeta.
– Godišnja vinjeta trebala bi biti jeftinija od 1000 kuna, a u naplatu bi trebale ići i obilaznice velikih gradova poput Zagreba i Rijeke. Povoljnim cijenama vinjeta potaknuli bismo mobilnost, ljudi bi više putovali autocestama, razvijale bi se gospodarske i turističke aktivnosti uz autocestu, a kroz cijene vinjeta mogu se uvesti i dodatni poticaji. Primjerice, turistima bi se mogao odobriti popust nakon određenog broja noćenja, gospodarstvenicima bi se mogao odobriti popust ako otvaraju pogone u gospodarski zaostalim područjima. Trošak uvođenja sustava poput mađarskoga je minimalan, a ljude koji bi mogli postati višak može se zbrinuti prekvalifikacijama – pojašnjava prof. Marušić, napominjući kako je preduvjet svega i da se zakonskom regulativom "prisili" kamionski promet na korištenje autocesta. Time bi nestale tisuće pogibeljnih i nepotrebnih pretjecanja svakodnevno.
Razlog zbog kojeg to već do sada nije riješeno, kao što je slučaj u svim susjednim nam zemljama, jesu lobiji, napominje prof. Marušić, dodajući kako je u cijeloj priči kada se spominje pitanje manje naplate cestarina, najbolji primjer Njemačke:
– Gledajući po prihodima, njemačke autoceste su najveći gubitnik na svijetu jer su za većinu (bile) besplatne. No, istodobno, na njihovim autocestama temelji se gospodarsko čudo. Ne treba zanemariti ni pitanje sigurnosti jer je apsurdno da je Hrvatska po izdvajanju za autoceste po glavi stanovnika i BDP-u među prvima na svijetu, a po sigurnosti prometa pri dnu Europe. Zar nisu troškovi poginulih i liječenja stradalih u prometu golem teret za proračun i cijelo društvo?
Predsjednik Nezavisnog cestovnog sindikata Mijat Stanić nerijetko je u javnosti osporavao brojke o pozitivnom učinku uvođenja vinjeta.
– Budući da nema dovoljno argumenata za njihovo uvođenje, mi smo protiv – kaže sindikalist navodeći svoje argumente protiv vinjeta. Pri tome je određeni broj radnika koji bi postao višak, a redom je riječ o braniteljima, prema njegovoj računici, još najmanji problem. I on napominje kako nas u budućnosti sasvim sigurno čeka uvođenje sveobuhvatne naplate cestarine putem GPS-a pa je uvođenje vinjeta samo jedna međufaza koja je, kaže on, nepotrebna i preskupa.
Umjesto njih, treba poraditi na unaprjeđenju sustava ENC-a koji već sada koristi više od 50 posto vozača.
– U odnosu na ENC uređaje, koje već ima više od 50 posto vozača, vinjeta je kameno doba, jedan zastarjeli model protiv kojeg je i EU. Tu je i praktični problem jer imamo još dva strana koncesionara, koje je, vjerujem, nemoguće uklopiti u sustav vinjeta. Bilo bi teško postići podjelu naplaćene cestarine. Vinjete su nepravedna naplata cestarine. Ide se naruku onima koji puno koriste autoceste, no najveći je problem što nije provedena anketa koja bi pokazala koliko bi ljudi uopće vinjetu kupilo. Ne bi se povećali prihodi od cestarine ako se ne bi drastično uvećala cijena, piše Slobodna Dalmacija .