Obećavajući rast izvoza hrvatskih proizvoda koji je počeo prošle godine ujesen nastavio se i početkom 2017., sa siječanjskim skokom od 26,6 posto u odnosu na isti mjesec lani. Jedan od razloga toga sigurno je “niska baza” jer je u lanjskom siječnju, pokazuju podaci DZS-a, ostvaren najslabiji izvozni rezultat u 2016. godini (5,8 milijardi kuna). Unatoč tome, ostvarenih 7,4 milijarde kuna u ovogodišnjem siječnju upućuje na dobar utržak u inozemstvu.
Prva procjena DZS-a pokazuje da je osjetno ubrzan izvoz u Europsku uniju, za 11,5 posto, ali za siječanjski skok čini se da je još zaslužniji rast izvoza u zemlje izvan EU od čak 63,3 posto.
- Hrvatski izvoz uspješno je iskoristio potencijal rasta uvoza Italije, Slovenije i Njemačke. No, budući da Hrvatska ima mali udio u uvozu Italije (oko 0,4 posto) i Njemačke (manje od 0,2 posto), potencijal još postoji i mogao bi biti bolje iskorišten - kaže Zvonimir Savić, analitičar HGK. Istodobno smatra da bi ograničavajući faktor za povećanje izvoza u Italiju moglo biti pogoršanje pouzdanja talijanskih potrošača u odnosu na prošlu godinu, dok iz Slovenije i Njemačke stiže ohrabrujuće potrošačko raspoloženje. Iako te tri zemlje čine 38,5 posto hrvatskog izvoza, očito je da važnije postaju i druge destinacije. Koje su to druge zemlje u koje je Hrvatska počela znatno više izvoziti?
Struktura
Što se dogodilo u siječnju, bit će poznato kada DZS objavi opsežnu strukturu izvoza, ali upravo objavljeni podaci za cijelu prošlu godinu upućuju na to da je riječ o uvelike poboljšanoj suradnji s četiri zemlje: SAD-om, Saudijskom Arabijom, Katarom i Ukrajinom. Vrijednost izvezene robe u SAD lani je dosegnula 3,4 milijarde kuna, što je 1,4 milijarde kuna ili gotovo 68 posto više nego prije godinu dana. Kako brojke upućuju na značajan rast izvoza farmaceutske industrije, od 56,4 posto, a poznato je da su domaći proizvođači fokusirani na američko tržište, pretpostavlja se da u tome leži barem dio odgovora na pitanje zašto je skočio izvoz u SAD.
Osim farmaceutske industrije, izvoz su značajno povećali i proizvođači motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 29,2 posto, na 452,9 milijuna eura, zatim gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, kojih je izvezeno 21,25 posto više, odnosno u vrijednosti od 936,4 milijuna eura. Nedavno objavljene neslužbene brojke ukazivale su na to da je posebno aktivna vojna industrija, koja je lani povećala izvoz za 20-ak posto te da je prodala robu u vrijednosti od oko 1,5 milijardi kuna.
Ukupna slika
Ipak, izražen u eurima, izvoz je lani povećan 6,9 posto, što je znatno sporije nego prethodne dvije godine, ali to je i očekivano jer je neizbježno uslijedilo ispuhavanje efekta ulaska u EU. K tome, smanjuje se značaj brodogradnje za izvoz, pa je lani vrijednost prodanih brodova pala čak 40,5 posto. S druge strane, povećava se i uvoz, a time se širi i manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, što samo govori da će trebati još mnogo “izvoznih skokova” da bi se značajnije poboljšala ukupna slika.
Za razliku od izvoza, proizvodnja je u siječnju malo podbacila u odnosu na očekivanja. Porasla je četiri posto na godišnjoj razini, a makroekonomisti koji su sudjelovali u anketi Hine u prosjeku su prognozirali rast od 5,2 posto, vjerojatno ohrabreni dvoznamenkastom stopom rasta iz prošlog mjeseca.
Pritom je najveći utjecaj na siječanjski rast imalo povećanje proizvodnje naftnih derivata, s rastom od 268,7 posto u odnosu na siječanj prošle godine, što je opet “djelomično rezultat niske baze”. Kako podsjeća Savić, u siječnju prošle godine zabilježen je pad od 53 posto.
U idućim mjesecima očekuje se nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje, a predvodnici tog trenda, smatraju analitičari RBA, mogle bi biti prije svega “aktivnosti usko vezane za turizam i trgovinu”.
Nakon prošlogodišnjeg rasta od pet posto, u HGK prognoziraju da će industrijska proizvodnja ove godine ostvariti rast od oko 4 posto.