TOP ODREDIŠTE

HRVATSKI KIRURZI APSOLUTNI HIT U SVIJETU Britanke, Njemice, Talijanke i Amerikanke dolaze u RH po nove grudi, dolaze i muškarci na operaciju spolovila

AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 14.11.2016. u 21:48

  • Flickr

    Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendom ni u području kirurgije seksualnosti. Kod nas se radi 20-ak zahvata na muškom i ženskom spolovilu.

    Strancima je Hrvatska već dugo značajno, ali ne i top odredište, za liječenje, jer su referencije naših stomatologa, ortopeda i plastičnih kirurga nadaleko poznate, kao i vrlo kvalitetna lječilišta. Zahvaljujući zajedničkom nastupu na inozemnom tržištu ortopedi i fizijatri, stomatolozi i estetski kirurzi na području Kvarnera postižu značajne rezultate, čak privlače pacijente iz SAD-a, koji dobro znaju da su naše zdravstvene usluge u Hrvatskoj vrlo kvalitetne, ali i neusporedivo, ponekad i peterostruko jeftinije nego u zemljama iz kojih dolaze, piše Slobodna Dalmacija.

    Koliki je trenutno udio stranih pacijenata, odakle dolaze, koje medicinske usluge traže u našim privatnim poliklinikama te gdje vide prepreke koje ometaju brži razvoj zdravstvenog turizma, pitali smo nekoliko liječnika i stomatologa.

    - Strani pacijenti u mojoj poliklinici čine jednu trećinu, što nije zanemarivo. Oni dolaze k nama dobro informirani, obično imaju ozbiljne preporuke i točno znaju što traže, žele razgovarati s liječnikom koji bi ih operirao, steći dojam o njemu, ekipi, vrsti zdravstvene ustanove, osiguranju od rizika operacije. Iz iskustva iz svojih matičnih zemalja znaju da im je život u rukama anesteziologa, kojega žele upoznati, obaviti pregled kod njega i tek tada se definitivno odlučiti za zahvate koje je moguće obaviti u tom boravku ili nekom drugom terminu. Bez jakih privatnih zdravstvenih ustanova koje se temelje na vlastitim stručnim kadrovima, a ne da se oslanjaju na honorarce iz bolnice, ne može se konkurirati u ozbiljnom zdravstvenom turizmu - kaže dr. Miroslav Kinčl, specijalist opće i plastične kirurgije i vlasnik Poliklinike Barbel, prve registrirane poliklinike za plastičnu i opću kirurgiju u Hrvatskoj.

    Više nam dolaze pacijenti iz Slovenije, Italije, Njemačke, Velike Britanije, Švicarske, SAD-a, a manje iz susjednih zemalja bivše Jugoslavije. To je razumljivo zbog platežnih mogućnosti, ali stoga što naši plastični kirurzi pripadaju njemačko-britanskoj školi, što se u Europi jako dobro zna. Našem dobrom glasu svakako pridonosi i činjenica što smo dugi niz godina imali i doajena plastične kirurgije prof. sr. sc. Nevena Olivarija, Hrvata, kirurga svjetskog glasa koji je radio u Njemačkoj, a predavao svoje tehnike operiranja po cijelom svijetu. Svoje porijeklo je uvijek s ponosom nosio i spominjao, a neke naše plastične kirurge je i educirao i podigao.

    Među njima je i naš sugovornik dr. Kinčl.

    U poliklinici dr. Kinčla sve su brojniji teški i komplicirani zahvati i velike rekonstrukcije, koje su i najveći potencijal zdravstvenog turizma, kaže on, te otkriva da su to najčešće zahvati dojki: smanjenje, podizanje i povećanje, rekonstrukcije trbuha nakon drastičnih tretmana mršavljenja ili teških poroda, te lifting cijelog tijela koji je jedan od najzahtjevnijih operacijskih zahvata, a oporavak traje nekoliko tjedana. Traženi su svi postupci pomlađivanja lica i tijela, a jedan od razloga su i jako konkurentne cijene, koje su najmanje dva puta manje nego u zapadnim zemljama.

    - Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendom ni u području kirurgije seksualnosti. Kod nas se radi 20-ak zahvata na muškom i ženskom spolovilu: od čiste estetike do ozbiljnih rekonstrukcijskih zahvata za kojima također raste potražnja - otkriva dr. Kinčl te dodaje da takve složene operacije Europljani sve češće traže upravo u Hrvatskoj.

    Naravno, cijeli je niz problema i prepreka za koje ovaj iskusni kirurg vjeruje da će ih riješiti nova, stabilna Vlada.

    - Privatno zdravstvo nažalost nije obuhvaćeno Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva za razdoblje 2012.-2020. Pretprošla Vlada s prof. Ostojićem na čelu Ministarstva zdravlja „zaboravila“ je na taj segment zdravstvenog sustava i izbacila ga iz strategije kao da se vraćamo u socijalizam i Jugoslaviju, a ne da ulazimo na tržište EU-a - kaže dr. Kinčl, koji je ujedno i potpredsjednik Udruge privatnih poliklinika i bolnica u HUP-u, a koja često ističe problematiku privatnog sektora i zdravstvenog turizma.

    S obzirom na to da privatnog zdravstva nema u strategiji, nije mu omogućen niti pristup sredstvima EU-ovih fondova iz kojih je za hrvatski zdravstveni sustav rezervirano 190 milijuna eura. Isto tako, hrvatski privatnici su diskriminirani u odnosu na mogućnosti liječenja, sukladno europskoj direktivi o prekograničnom liječenju. Naime, naši građani se mogu liječiti u inozemstvu i u privatnim i u javnim ustanovama, i to na teret HZZO-a, dok u Hrvatskoj mogu ići samo u ustanove koje imaju ugovor sa HZZO-om, a tu je jako malo privatnika, točnije niti jedna privatna ustanova u Hrvatskoj nema ugovorene operativne zahvate sa HZZO-om.

    - Potpuno je iracionalno da HZZO prvo ne iskoristi sve domaće kapacitete za liječenje svojih građana, bez obzira nalaze li se u javnom ili privatnom sektoru, prije nego što omogući liječenje izvan granica Lijepe naše. Budući da HZZO ne pokriva putne troškove za pacijente koji se idu liječiti u inozemstvo, jeftinije je da se potrebna zdravstvena usluga ostvari bliže, bez dalekih putovanja, u ustanovi gdje ne postoje niti jezične barijere. Zdravstvena administracija na čelu s prim. Vargom radila je na ispravljanju te nepravde, ali zakonska regulativa nikada nije ugledala „svjetlo Sabora“. Osim toga, u Hrvatskoj još nisu ozbiljnije zaživjela privatna zdravstvena osiguranja, što bi nova Vlada također trebala poticati - otkriva dr. Kinčl.

    Kad je riječ o zdravstvenom turizmu, moramo najprije definirati što je to. Je li na prvom mjestu turizam, ili je na prvom mjestu zdravstveni dio, pa tek onda turizam. To je jako važno. Naime, vjerujem da pacijent iz inozemstva dolazi u Hrvatsku na liječenje zbog liječnika i zbog klinike, a ne zbog dobrog hotela. Tek sekundarno razmišljaju o udobnom smještaju i razgledanju prirodnih i kulturnih znamenitosti. Pacijent obično dolazi zajedno s jednim ili više članova obitelji. Dakle, jedna se osoba liječi ili podvrgava operacijskom zahvatu, a ostali troše kao turisti dok traje njegov oporavak.

    Ova grana turizma je za sada najviše vezana uz stomatološke usluge, zatim za lječilišta, a tek potom za spektar usluga u plastičnoj kirurgiji, u kojoj se bilježi značajan porast broja stranih pacijenata, ali manji nego što smo očekivali da će se dogoditi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

    Problem koji treba rješavati i koji ruši cijeli projekt ozbiljne struke kao nositelja zdravstvenog turizma je nepostojanje definiranih jasnih granica pojedinih medicinskih djelatnosti, te pacijent koji ne poznaje naš zdravstveni sustav nailazi na pravnu nesigurnost, što je jedan od razloga odustajanja od usluge.

    Poznati su slučajevi nesavjesnih postupaka liječenja u nekim zemljama Istočne Europe koje su ulaskom u EU nudile jeftine usluge bez adekvatne stručnosti, pacijenti su bili jako nezadovoljni rezultatima i te zemlje su došle na „crnu listu“. Toga se trebamo čuvati.

    S druge strane, zemlje bivše Jugoslavije jakim marketingom i niskim cijenama nastoje privući pacijente i ako se brzo ne preorganiziramo, bez obzira na ljepote turističke ponude Hrvatske, zdravstveni turisti će obilaziti naše destinacije.

    U toj organizaciji i ponudi važna je specificirana odgovornost svake struke liječnika tj. specijalnosti. Temelj je djelatnost i licencija da se ne bi, kao do sada, ustanova za kirurgiju glave i vrata pojavljivala u ponudama za kirurgiju trbuha i dojki.

    Stranac s mercedesom neće svoje vozilo dati u Škoda servis jer gubi garanciju, a zbog nepoznavanja Hrvatske i „svaštarenja“ može mu se desiti da mu žena dojke operira kod specijalista kirurga glave i vrata. To je kod nas poznata praksa, ali strani pacijenti nisu tako benevolentni kao domaći, oni će za to kazneno djelo optužiti Hrvatsku, a tako ćemo svi izgubiti na ugledu.

    Dr. Kinčl ističe kako po njegovom mišljenju Hrvatska trenutno nema kapacitet za veliki zdravstveni turizam jer bi ga trebalo nositi privatno zdravstvo prema kojem se godinama „maćehinski“ postupa, a ulaskom u Europsku uniju izgubili smo i bitan kadrovski potencijal. Ono što imamo je „rastrgano“ između rada u bolnici i raznim privatnim praksama. Privatna medicina je jako slabo integrirana u nacionalno zdravstvo, privatne ustanove sa zaposlenim specijalistima kirurških djelatnosti su rijetke i tek dijelom participiraju u pružanju usluga osiguranicima. S druge strane, namnožile su se ustanove u kojima se koristi isključivo rad liječnika iz bolnica, dok se u bolnicama produžuju rokovi za elektivne dijagnostičke i operacijske zahvate.

    U europske zemlje su otišli mnogi vrlo dobri liječnici, i neki od najboljih jer Europa ne traži prosječne, oni traže najbolje, zaključuje naš sugovornik koji ističe da ako želimo konkurirati u zdravstvenom turizmu, moramo se u okviru Hrvatske grupirati po djelatnostima, ekipirati ljude koji su u stanju zadovoljiti kriterije vanjskih pacijenata, složiti jednu nacionalnu ponudu i vidjeti u kojem strateškom pravcu se želimo razvijati i što tržište traži, pri čemu ne treba zanemariti ogromne potencijale kontinenta za zdravstveni turizam, jer je kontinentalna klima dobra za velike operacije, priroda je sklona šetnicama, biciklističkim stazama, jahaćem sportu, trčanju, naseljenost je mala i pacijenti s obitelji mogu se baviti raznim sadržajima skriveni od pogleda javnosti.

    Dolaze i na popravak

    Udio stranih pacijenata je oko 20 posto u mojoj praksi, a omjer direktno ovisi o marketingu koji imam prema ciljanim destinacijama. Nakon toga slijede pacijenti koji dolaze ciljano prema preporuci. Radi se o zemljama bivše Jugoslavije, ali i razvijenim europskim zemljama kao što su Austrija, Italija, Velika Britanija, Švicarska, Njemačka. Apsolutni trend kod mene je traženje popravka već ranije rađenih procedura, što vam dovoljno govori o osjetljivosti ove vrste kirurgije i medicine - kaže dr. sc. Davor Džepina, plastični kirurg glave i vrata i otorinolaringolog u privatnoj Poliklinici "Dr. Džepina" u Zagrebu.

    - Strani pacijenti često postavljaju upite o novim tehnikama i metodama, još nedovoljno provjerenim u kliničkoj praksi. Budući da sam ja plastični kirurg glave i vrata, najčešći su zahtjevi za facijalnom estetskom kirurgijom (nos, lice, vjeđe, uši), a obzirom na to da imamo suradnika za ostale regije tijela, radimo i druge zahvate - kaže doktor i otkriva da se veći broj pacijenata odlučuje za liječenje u Hrvatskoj radi povoljnijih cijena.

    - Iako je Zagreb konkretno, ali i Hrvatska općenito, u ovim vremenima krize u ostatku Mediterana apsolutni hit u turizmu, nažalost takva situacija niti izdaleka nije dovoljno iskorištena u zdravstvenom turizmu - ističe dr. Džepina.

    Po njegovom mišljenju nedostaje konkretnih posrednika i organizatora u tom segmentu, zapravo vjerojatno manjku stručnih ljudi koji razumiju problematiku, imaju nedovoljno marketinškog znanja i nemaju dovoljno funkcionirajućih kontakata prema tržištima od kojih bi mogli imati klijente.

    - Financijski segment koji bi osmislio ideje i pratio nas konačne izvršitelje je više nego skroman. Posljedično smo svedeni uglavnom na pojedinačne, više ili manje uspješne primjere koji su rezultat isključivo vlastitog angažmana. To je prava šteta jer smo cijenama totalno povoljni, a na razini usluge i stručnosti svakako iznadprosječni - tvrdi dr. Džepina.

    Trostruki motiv dolaska

    - Okvirno, udio stranih pacijenata u mojoj ordinaciji je 15 posto. Promatrano kroz razdoblje od 25 godina rada, broj stranih pacijenata je porastao, pogotovo unazad nekoliko godina. Ako analiziramo strukturu, u početku, dakle kasnih 90-ih bili su to uglavnom pacijenti iz Slovenije i naši iseljenici iz zapadnoeuropskih država - kaže dr. Vladimir Borić, vlasnik Ordinacije za estetsku i maksilofacijalnu kirurgiju VB u Zagrebu - dok danas u moju ordinaciju dolaze pacijenti iz raznih zemalja - Slovenije i Bosne i Hercegovine, ali i iz zemalja EU-a - Italije, Austrije, Švicarske i Njemačke te Englezi i Irci. Nekada se radilo o sporadičnim slučajevima, a danas uočavamo ustaljenost dolazaka stranaca. Motiv njihova dolaska je trostruki. Prvenstveno dolaze zbog prepoznate kvalitete kirurške usluge, dakle reputacije. Danas, u doba interneta, reputacija nije ograničena samo na lokalne sredine, a na tu činjenicu se nadograđuje onda i usmena predaja. Drugi faktor je svakako kompetitivna cijena; usluge su značajno jeftinije nego i zapadnim zemljama, no taj faktor bez zajamčene kvalitete nikako ne bi bio presudan. Naime, posvuda, pa i kod nas, postoje kirurzi koji u nastojanju privlačenja pacijenata nude jeftine usluge, trgovačkim rječnikom „dumping“ cijenama. Konačno, nedvojbeno estetska kirurgija je podobna vrsta medicinske usluge za zdravstveni turizam - smatra doktor.

    Najčešće traženi zahvati u njegovoj ordinaciji su estetske operacije lica, face lifting, korekcije kapaka, operacije nosa. Zadovoljstvo rezultatom je svakako bitna pretpostavka za dolazak novih pacijenata, jer tzv. reklama od usta do usta je najbolja reklama. Neiskusnih i nekompetentnih kirurga ima posvuda, neovisno o razvijenosti zemlje i tradiciji estetske kirurgije, pa mu povremeno dolaze i pacijenti koji traže korekcije nakon neuspjelih operacija.

    - Tema zdravstvenog turizma danas je kod nas aktualna, a u svijetu je prisutna već duže vrijeme. Poznato je da pojedine razvijene zemlje stimuliraju investicije u zdravstvo u zemljama gdje su medicinske usluge bitno jeftinije. Najbolji primjer za to su SAD i Švedska. Nije neuobičajeno da privatna zdravstvena osiguranja u SAD-u, primjerice, šalju svoje osiguranike na operacije u Meksiko ili drugdje, ali naravno uvijek kroz ugovorene aranžmane sa ustanovama koje garantiraju kvalitetu.

    - Estetska kirurgija posebno je pogodna za zdravstveni turizam jer uslugu plaćaju pacijenti, naime osiguranja u pravilu ne pokrivaju ovu vrstu medicinske usluge. Možda će biti ilustrativno spomenuti neke brojke; nedavni pouzdani podaci govore sljedeće: U SAD-u je procjena da se godišnje obavi 15- ak milijuna estetskih operacija, a u svijetu oko 55 milijuna.

    Ako paušalno računamo da prosječna operacija košta 2000 $, onda možemo procijeniti da je bruto promet na razini većoj od 100 milijardi US$ - ilustrira dr. Borić. Uz to dodaje zanimljiv podatak da je 2002. godine u SAD-u bilo 25 zdravstvenih/wellness toplica, a da je do 2008. godine taj broj porastao na 2500. Predviđanje Medical Spa Associationa je da bi uskoro wellness business mogao doseći vrijednost do 10-ak milijardi US$. Broj pacijenata koji je prema toj statistici istaknut je oko 780 milijuna osoba koje konzumiraju medicinske usluge izvan vlastite zemlje, a računa se da će putovanja vezana uz zdravstvo iznositi više od 40 milijardi $, a medicinski turizam ukupno više od 100 milijardi dolara. Možemo zaključiti da zdravstveni turizam svakako ima perspektivu.Temelj ipak mora biti kvalitetna medicinska usluga, a turistička komponenta je tek važan komplementarni faktor. Osnovna poruka Vladi, odnosno sektoru zdravstva bila bi da radikalno pojednostave pravilnike koji se primjenjuju u organizaciji privatnog poduzetništva u medicini. Danas su ti pravilnici komplicirani, nelogični, anakroni, teško primjenjivi i znatno otežavaju ustrojstvo i rad u privatnoj medicinskoj praksi. Naglašavam da to ne znači stručnu deregulaciju nego iznad svega organizacijsku liberalizaciju, pojednostavljenje - sugerira dr. Borić, piše Slobodna Dalmacija.

    Izdvajamo