Lovro Hren (92), umirovljenik iz Ozlja trenutačno nastanjen u Domu za starije u Karlovcu, dobio je sudski spor težak gotovo 1,5 milijuna kuna protiv zadruge Usluge Prigorje, koju je osnovao kontroverzni križevački bankar i biznismen Goran Delić (54). Prema presudi, zasad nepravomoćnoj, Delićeva zadruga umirovljeniku Hrenu mora vratiti 120.000 eura uloga, oko 150.000 kuna dobiti, pripadajuće višegodišnje kamate i sudski trošak od 10.000 eura.
Hren je svu svoju životnu ušteđevinu u ožujku 2013. godine odlučio uložiti u Usluge Prigorje, zadrugu koja mu je jamčila 10,5 posto prinosa godišnje. Ugovori su istekli lani u ožujku, ali Hren nije dobio ni glavnicu, a kamoli kamatu. Odlučio je podići tužbu, a Općinski sud u Bjelovaru nepravomoćno je presudio u njegovu korist. Zadruga Usluge Prigorje, koja se uglavnom bavi posuđivanjem novca i ukamaćivanjem uloga, žalit će se na presudu pa nije poznato kad će postupak biti pravomoćno okončan. S obzirom na Hrenovu životnu dob, to nije nevažna činjenica.
No pitanje je hoće li Lovro Hren uspjeti doći do svog novca ako i pravomoćno pobijedi Delićevu financijsku instituciju. Račun zadruzi Usluge Prigorje već mjesecima je blokiran, a Delić je podnio zahtjev za predstečajnu nagodbu zbog dubioza od 10,5 milijuna kuna. Tijekom 2014. godine Usluge Prigorje poslovale su sa 2,2 milijuna kuna prihoda i gotovo tri milijuna kuna gubitka.
- Predstečajna nagodba još nije prihvaćena. No mi imamo veća potraživanja od dugova zadruge. Zato mislim da će se zahtjev za predstečajnom nagodbom pozitivno riješiti - ponavlja nam ovih dana Delić.
Mutne igre
Lovro Hren nije jedini koji se osjetio prevarenim u mutnim igrama s braniteljskom zadrugom iz Križevaca. Javila nam se nedavno i Sanja Karduš iz Sinja, koja zastupa oca Ivana Šiljca iz Karlovca, jednog iz prave male vojske onih koji su dobili nepravomoćne presude protiv Delićeva financijskog carstva. Oni od zadruge potražuju više od 260.000 kuna.
- Moj otac je svoju životu ušteđevinu predao u Delićevu Križevačku banku, kao polog na štednju. Tek poslije doznali smo da je njegova ušteđevina likvidacijom Križevačke banke pretvorena u zadrugarski ulog, i to bez znanja mojeg oca. Upravo u žalbi braniteljske zadruge Usluge Prigorje na presudu stoji da su moga oca usmenim putem obavijestili o tom procesu, što nije istina. Iz zadruge na sud su kao dokazni materijal prikazali zadružni ugovor, koji je bio bez potpisa mojeg oca - objasnila je Sanja Karduš.
Osim Hrena i Šiljca, otkrili smo još nekoliko imena osoba koje su podnijele tužbe i uglavnom dobile nepravomoćne presude. Vjekoslav Česi iz Drnja kod Koprivnice tako traži oko 110.000 kuna; Marija Košutar iz Križevaca blizu 100.000 kuna; Petar Medvedec iz Zagreba oko 300.000 kuna; Tanja Prosenečki iz Zagreba oko 180.000 kuna; Josip Šamec iz Bjelovara oko 40.000 kuna.
Goran Delić ovaj se tjedan nije javljao na naše brojne pozive i SMS poruke kojima smo tražili njegovo tumačenje zamršene situacije. Protiv njega Vjekoslav Česi podnio je i kaznenu prijavu, a njome se trenutačno bavi Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru. U prijavi, uz ostalo, stoji da je križevačka zadruga Usluge Prigorje primala uplate zadrugara i u vrijeme kad je njezin račun već bio blokiran.
- Naknadnom provjerom dobio sam informaciju da je račun zadruge bio blokiran i prije nego što sam ja uplatio svoj ulog, pa mi nije jasno da je mogao primiti uloge građana, obećavati i obmanjivati sve nas znajući da je zadruga blokirana, kao i mnoge druge njegove firme, koje su u ogromnim financijskim dugovima - ogorčen je Česi.
Zasad se samo zna da bi 22. svibnja navodno ipak mogla biti otvorena predstečajna nagodba u zadruzi jer je krajnji rok za podnošenje dokumentacije 20. svibnja. Ipak, još nedostaje Plan operativnog i financijskog restrukturiranja. Kad ga predstečajno vijeće primi i razmotri, moći će odlučiti o daljnjim koracima.
Kako se moglo dogoditi da su Usluge Prigorje (UP) prestale isplaćivati uloge i kamate ulagačima? Nema konkretnog odgovora jer nam Delić uporno odbija jasno protumačiti cijelu zavrzlamu. Ono što smo sami uspjeli rekonstruirati iz javno dostupnih podataka vodi prema zaključku da je zadruga pozivala ulagače da im se pridruže jamčeći im više nego pristojnu kamatu, odnosno prinos na uloženo koji se kretao od 8 do čak 11 posto godišnje.
Mnogi su prihvatili taj sirenski zov lake zarade pa su ulagali ušteđevinu i potpisivali šestomjesečne ili godišnje ugovore. Kad je došlo vrijeme naplate, novca za neke ulagače nije bilo. Iz UP-a su im najprije poručivali da budu strpljivi i da se isplate obavljaju prema isplatnom redu, a poslije su se na sudu opravdavali da to ne mogu učiniti jer im je račun blokiran.
U što je ulagao
U što je Delić kao upravitelj zadruge ulagao novac? Ukupna upisana imovina zadruge veća je od 50 milijuna kuna, od kojih je najviše, prema poslovnim dokumentima, uloženo u kratkoročne zajmove drugim osobama - 26 milijuna kuna, a u drugu financijsku imovinu 14 milijuna kuna. Upravo taj iznos, 40 milijuna kuna, Delić u prijedlogu za predstečajnu nagodbu navodi kao kratkoročna potraživanja. Pretpostavlja se da se taj novac klijentima posuđivao uz veću kamatu od one koja je jamčena ulagačima.
U nekretnine namijenjene brzoj prodaji uloženo je 4,3 milijuna kuna. Od dugotrajne imovine navedena su zemljišta ukupno vrijedna 1,4 milijuna kuna i građevinski objekti u vrijednosti od 9,6 milijuna. Prema izvatku iz zemljišnih knjiga, riječ je o nekretnini u Poreču i poslovno-stambenoj zgradi u Ulici kralja Tomislava u Križevcima, u kojoj je sjedište zadruge i drugog Delićeva poslovnog carstva. Te nekretnine pak opterećene su založnim pravom Podravske banke od 3,9 milijuna kuna i Ministarstva financija u iznosu 631.000 kuna.
Usluge Prigorje upale su lani u financijske teškoće pa su zbog nepodmirenih obveza od 10,5 milijuna kuna i gubitaka u poslovanju zatražile predstečajnu nagodbu. Najveći vjerovnici su Podravska banka, radnici, država i propala Delićeva Križevačka štedno-kreditna zadruga. Kako se zadruga, koja je osnovana 2009. godine, dovela u situaciju da posluje s golemim gubicima i da ne može isplatiti novac brojnim ulagačima?
Prema godišnjim poslovnim izvještajima, od 2010. do 2013. sve je izgledalo više nego idilično. U te četiri godine Delićeva zadruga prikazala je čak 15 milijuna kuna neto dobiti, a zadnje godine tog zlatnog razdoblja zapošljavala je 40-ak radnika i ostvarila prihod od 12 milijuna kuna. Onda se u 2014. godini odjednom dogodio potop. Prihodi su pali na samo 2,2 milijuna kuna, a gubitak je te godine iznosio tri milijuna kuna. Te je godine u zadruzi bilo zaposleno samo sedmero radnika čija je prosječna neto plaća iznosila nevjerojatnih 16.000 kuna! I te su godine mnogi ulagači uzalud tražili povrat svoga novca.
S obzirom na to da Delić i dalje uporno šuti, nema pravog objašnjenja što se to dogodilo preklani pa je zadruga tako potonula u poslovni ambis. Lani je doslovce životarila s dva zaposlena, s prihodom od jedva 400.000 kuna i gotovo dvostruko većim rashodima. Sudeći po financijskom izvještaju, tijekom 2015. potpuno su zamrle sve poslovne aktivnosti - isplata uloga i uplata danih zajmova.
Neizvjesna nagodba
Račun je blokiran, imovina pod ovrhama, predstečajna i dalje neizvjesna. U mogućem stečaju najbolje bi prošli Podravska banka i Ministarstvo financija, koji imaju zaloge na imovini zadruge. Ostali? Ne usudimo se prognozirati. Ako je suditi po desecima prijašnjih Delićevih tvrtki koje su ugašene, likvidirane ili su završile u predstečajnoj nagodbi zbog golemih dugova i neplaćenih obveza - nismo preveliki optimisti. Poslovno carstvo moćnog križevačkog biznismena Gorana Delića danas naime izgleda poput oglasne ploče trgovačkog suda na kojoj se redovito objavljuju stečajevi i likvidacije. Nema tvrtke iza koje stoji Delić a da nije u problemima. Manjim ili većim.
IM bank, tvrtka za internetsko bankarstvo, u likvidaciji je zbog 15,4 milijuna kuna gubitaka. Dobar graditelj iz Splita također, i to zbog poreznog duga od 3,9 milijuna kuna. Ugostiteljstvo Prigorje prikazalo je gubitak od 790.000 kuna, a zagrebački Zaglavni kamen 200.000 kuna. Križevačka tvrtka Novine pak u predstečajnoj je nagodbi zbog 22,6 milijuna kuna duga. Lani je poslovala s gubitkom od 540.000 kuna. Svim navedenim tvrtkama Delić je direktor ili likvidator.
U gubicima su i Delićeve tvrtke Mediteran energija iz Križevaca, zagrebački Stožac, Automat klub Prigorje, križevački Cubus i Mediteran revizija te Vinarija Delić, koja je također završila u predstečajnoj nagodbi zbog 7,5 milijuna kuna duga. Neke su tvrtke već “pokojne”, odnosno ugašene: Štedno-kreditna zadruga lipa, Križevačka ŠKZ, Kvadar, Gargon, Jela-prom... Teško je nabrojiti sve tvrtke u kojima se Delić pojavljuje kao osnivač ili upravitelj. Nacionalno je pak postao poznat po osnivanju Križevačke banke (također ugašene), a njegov glavni biznis uvijek je bio posuđivanje novca uz “masnu” kamatu.
U početku tražio kamate od 3 do 11% mjesečnoLegenda kaže da je Delić neovisnost dočekao je na dužnosti glavnog pravnika križevačke građevinske tvrtke Radnik.Osniva Štedno-kreditnu zadrugu Lipa. Kamate su, kako se tada pričalo, bile od tri, četiri pa do 11 posto - mjesečno! Najprije je bila Lipa pa Križevačka štedno-kreditna zadruga, a potom i Križevačka banka. Delić je banku ugasio. Osnivač je društva Mediteraninvest, koje je prikupljalo kapital za ulaganje u nekretnine na moru. U toj operaciji pomagali su mu Branimir Lokin i mostovac Ivan Lovrinović. Zabavljao se i gastroturizmom. Delićeva imovina impresivna je: građanska vila u Tomislavovoj u Križevcima, pokraj koje su parkirani njegov skupocjeni Jaguar i Porsche, obiteljska kuća za odmor, a posjedovao je i mali zrakoplov te jedrilicu. |
(Robert Mihaljević i Matija Dolenec / Podravski list)