SVETI PELEGRIN

HRVATSKI TURISTIČKI RAJ KOJIM VLADAJU NAJMOĆNIJI SLOVENCI Kuće su tamo imali Kardelj i Kraigher, danas je tu Pahor, ali čest gost bio je i Tuđman...

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.09.2019. u 14:17

, Image: 362494166, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Panthermedia
Profimedia, Panthermedia

Umag, arhivska fotografija

 

Naselje Sveti Pelegrin smješteno južno od Umaga u ljetnim mjesecima broji više od 1.000 žitelja te predstavlja hrvatski raritet. U njemu se nalazi više od dvjesto kuća u vlasništvu tvrtki i građana Republike Slovenije, dok je samo jedna kuća u vlasništvu domicilnog stanovnika, Hrvata Veljka Ivančića koji tu stanuje okružen Slovencima od 1969. godine, piše Glas Istre.

- Izgradnja Pelegrina, kako se zvao prije, započinje planski u prvoj polovici 60-ih godina ugovorom između tadašnje Skupštine Općine Umag i građevnog poduzeća iz Ljubljane, EDILIT kasnije izmijenjenog naziva HOJA. Time je omogućena izgradnja oko 220 vikendica, pojedinačne površine od 36 do 50 četvornih metara.

S obzirom da je tada zemljište bilo u društvenom vlasništvu, za pretpostaviti je da tadašnja Općina Umag nije prodala zemljište poduzeću Edilit, već mu je odobrila pravo gradnje i korištenja. Vidljivo je u zemljišnim knjigama da su ulice još upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja udruženja Počitniške skupnosti Pelegrin. Vikendice su građene u 23 niza na način da svaka stambena jedinica ima otvoren pogled i prostor, bez mogućnosti naknadnih dogradnji koje su sprječavali u ono vrijeme vrlo rigorozni zakonski propisi i prostorni planovi. Osobito se vodilo računa o zaštiti obalnog pojasa prilikom gradnje - rekao je Ivančić za Glas Istre.

U knjizi dr. sc. Antona Ogoreleca "Sv. Pelegrin kraj Umaga - Povijest naselja za odmor od 1963. do 1981." stoji da su vlasnici vikendica bili oko 50 posto fizičke osobe, a 50 posto su bila odmarališta u vlasništvu brojnih ondašnjih socijalističkih poduzeća iz Slovenije.

U to vrijeme, krajem 60-ih, čak je više od 95 posto vlasnika objekata bilo iz Slovenije koji su se organizirali udruživanjem u Počitnišku skupnost Pelegrin da bi putem članarine financirali određene akcije kao što su betoniranje plaže, izgradnja molića, čišćenje plaže, zbrinjavanje zelenog otpada i drugih manjih građevinskih zahvata. Naselje je u potpunosti završeno do 1970. godine.

Karakteristično je za Sveti Pelegrin da su sami vlasnici objekata financirali svoju kanalizacijsku mrežu i pročistač, prvi na području općine Umag. U izgradnju vodovoda krenulo se ranih 60-ih godina, a radove na trasi koja je vodu dovela do Pelegrina obavljali su brojni zatvorenici iz Slovenije koji su ručno kopali kanale za postavljanje cijevi.

- Do pristizanja vode gosti iz Slovenije, još od konca pedesetih godina prošlog stoljeća, dolazili su na odmor i u Zlatorogu spavali u velikim šatorima. Čak su i kuhinja i blagovaonica bili smješteni u šatoru. Dolaskom vode i nakon izgradnje restorana Zlatorog, u fazama, podignuto je stotinjak malih bungalova kapaciteta od dva do šest kreveta za radnički odmor, pa su radnici s obiteljima tu boravili ljeti preko sindikalnih organizacija. Mnoge generacije Umažana pamte da se subotom organizirao ples na terasi restorana, a svirao je jedan naš domaći sastav na čelu sa Marijom Bukalićem iz Zakinja i u pratnji kolega iz Čepljana, Šegeta te Juricana. Bilo je to jedno nezaboravno mjesto za izlazak i zabavu gdje su mnogi Umažani tada provodili romantične trenutke s mladim Slovenkama, od kojih su mnogi prerasli u ljubav ovjekovječenu brakom - pojašnjava Ivančić.

Ivančić kaže da je stambeno naselje Pelegrin od samog početka bilo namijenjeno za povlaštenu slovensku klasu, javne i čelne ljude tih godina.

- Najpoznatiji vlasnici nekretnina bili su Sergej Kraigher, predsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik SR Slovenije i njegova supruga Lidija Šentjurc, narodni heroj, zatim Janez Vipotnik, ministar kulture SFRJ i generalni direktor TV Ljubljane, Niko Belopavlovič, generalni direktor dnevnika Delo, Franc Krese, partizanskoga imena Čoban, inače partizanski komandant i narodni heroj, glumac Lojze Rožman. A bio je tu još i čitav niz nositelja spomenice 1941., tj. istaknutih slovenskih znanstvenika, liječnika, profesora na slovenskim i američkim sveučilištima, tadašnjih partijskih čelnika iz Ljubljane i drugih gradova, direktora velikih slovenskih poduzeća poput Iskre, Kranj te niz obrtnika. Ne treba zaboraviti i jednog logoraša s Golog otoka koji je tamo skončao u vrijeme Informbiroa - navodi Ivančić.

Od osobitih gostiju Pelegrina ističe Ivančić Edvarda Kardelja, oca radničkog samoupravljanja u SFRJ koji je sa suprugom Pepcom često boravio u naselju družeći se sa svojim partizanskim drugovima na ljetnim feštama. U posljednje vrijeme od viđenijih u Pelegrinu, u roditeljskoj kući, ljetuje i mladi slovenski pjevač Omar Naber koji je zastupao Sloveniju na Euroviziji u dva navrata. Na granici sa susjednim naseljom Špinom, kuću za odmor ima i obitelj Boruta Pahora, aktualnog predsjednika Slovenije, koji ovdje provodi ljetni odmor i u vedrim noćima uz gitaru zapjeva sa prijateljima i susjedima. Kuću u neposrednoj blizini Pahora svojevremeno je imao i nekadašnji generalni direktor Podravke te ministar unutarnjih poslova SRH Pavle Gaži, a nešto niže vlasnik jedne od kućica bila je i obitelj dr. Franje Tuđmana u doba prije nego je postao prvi predsjednik Republike Hrvatske. Tu je provodio do devedesetih godina, prije Domovinskog rata, puno vremena.

Ivančić otkriva kako je već 50 godina jedini stalni hrvatski stanovnik Pelegrina.

- Naša se obitelj bez problema uklopila u ovo šarenilo vlasnika vikendica. Moj otac je 1969. godine otvorio malu trgovinu voćem, povrćem i osnovnim namirnicama. Čekalo se u redu pred vratima ujutro i bilo je zanimljivo komunicirati sa članovima obitelji tih poznatih i utjecajnih osoba. Nikad nismo imali nikakvih problema sa susjedima, poznamo se punih 50 godina, a kao mularija smo se družili na plaži.

Život sa susjedima Slovencima je na jednoj sasvim drugoj civilizacijskoj razini, usuđujem se reći, sviđalo se to nekima ili ne. Njihovo udruženje Počitniške skupnosti Pelegrin je donijelo pravila i kućni red kojega se pridržavaju. Dogovaraju razne poslove i aktivnosti te tako ustvari i upravljaju naseljem. Za razliku od umaških mjesnih odbora gdje se građani najčešće druže na nekim feštama ili humanitarnim priredbama, oni se okupljaju oko raznih aktivnosti kojima žele unaprijediti kvalitetu života u naselju, pa su tako primjerice sami svakodnevno čistili i plažu ljeti, jer gradske službe tvrde da nemaju obvezu održavanja. Kod njih je prisutno više reda, rada i discipline, a znatno manje priče i reklamiranja da se nešto radi. Ja sam im referentna osoba i čuvar naselja u zimskom periodu - zaključuje Ivančić.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo