Hrvatsku je danas pogodio vrhunac toplinskog vala koji meteorolozi najavljuju već danima.
Ilustracija
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u 15 sati najviša je temperatura izmjerena u Bilogori (36,6 stupnjeva), a tek koju desetinku jednog stupnja temperatura je bila niža u Imotskom, Kninu, Slunju te u Gradištu pored Županje.
U Zagrebu i Osijeku je bilo 35,6 stupnjeva, u Splitu 33, u Rijeci 31, a u Dubrovniku 30 stupnjeva.
Najniža temperatura zbilježena je na Zavižanu, i iznosila je 19,9 Celzijevih stupnjeva.
Podsjetimo, Državni hidrometeorološki zavod za danas je prognozirao pretežno sunčano i dalje vrlo vruće vrijeme s najvišom dnevnom temperaturom zraka od 32 do 38 Celzijevih stupnjeva.
U unutrašnjosti se tijekom poslijepodneva još uvijek očekuje povremena naoblaka, a mogući su i lokalni pljuskovi s grmljavinom.
Vjetar će biti većinom slab, a na Jadranu slab do umjeren jugozapadni i sjeverozapadni, te neće puno pomoći u snižavanju subjektivnog osjeta vrućine.
U utorak pretežno sunčano veći dio dana. Na sjevernom Jadranu promjenljivo oblačno, povremeno s pljuskovima, koji su prema kraju dana uz naoblačenje mogući posvuda u unutrašnjosti zemlje.
Vjetar slab i umjeren jugozapadni i južni, na Jadranu umjereno jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom od 16 do 22, na Jadranu od 22 do 25, a najviša dnevna većinom od 31 do 36 °C
S utorka na srijedu u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu oblačnije uz mogućnost za kišu, pljuskove i grmljavinu, dok su poslijepodnevni lokalni pljuskovi mogući posvuda narednih dana, osobito u središnjim i istočnim krajevima.
Vjetar slab do umjeren jugozapadni, zatim od srijede sjeverni, a na Jadranu umjereno jugo, zatim od četvrtka umjerena i jaka bura. Temperatura zraka u blagom padu, osjetnijem u unutrašnjosti, a na krajnjem jugu zemlje gotovo bez promjene.
Preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Rashladite prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda.
Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta, po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci na noge i ruke možete stavljati mokre ručnike.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako možete pripremite smoothieje od svježeg voća ili pripremite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Posebno ugrožena su novorođenčad i mala djeca. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom ( više od 30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Isključite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.