Zbog čega ste se odlučili na mogućnost uvođenja više neradnih dana u tjednu?
- Dosadašnji je zakon tipičan primjer propisa koji se nije mogao provesti. Prijašnja Vlada nije imala ni volju da donese zakon koji bi se mogao provesti.
U mjerama aktivne politike zapošljavanja postoji neradni petak, ali mi smo smatrali da tu mjeru treba riješiti zakonskim putem i omogućiti što većem broju poslodavaca da je koristi. Ovdje se ne radi o pitanju broja neradnih dana, nego o pitanju premoštenja vremena u kojem poslodavac nema posla, a zna da će za određeno vrijeme nastaviti uredno poslovati. Dakle, u sadašnjim okolnostima poslodavac ima jedini izbor da otpusti radnike i da ih ponovno zaposli kada se pokrene posao, što nije dobro ni za njega, ni za radnika. Stoga novim zakonom predviđamo da poslodavac zadrži radnike u radnom odnosu, da im se u tom vremenu kada ne rade isplaćuje dio plaće i da u tom razdoblju, ako je to potrebno, radnici mogu dobiti i novo obrazovanje za nove tehnologije koje će se razvijati u tvrtki u kojoj rade. Država, odnosno HZZ sredstva će uplaćivati na račun radnika, dok je poslodavac dužan uplatiti doprinose. Ako je potrebno dodatno obrazovanje radnika, to će osigurati HZZ.
NERADNI PETAK POSTAJE - NERADNI ČETVRTAK I PETAK! Nova antikrizna mjera omogućit će skraćenje radnog tjedna
To znači da poslodavac može skratiti radni tjedan i na samo dva dana, odnosno da slobodna mogu biti, ako je to potrebno, i tri dana u tjednu, primjerice i srijeda. To će ovisiti o procjeni poslodavca o kojoj će se očitovati HZZ. Sada smo u završnoj fazi, a primjena zakona je predviđena od 1. siječnja sljedeće godine.
Ovo izgleda kao Vladin pokušaj umjetnog održavanja zaposlenosti?
- Ovdje govorimo o tvrtkama koje nisu u predstečajnoj nagodbi ili stečaju. Štoviše, ova mjera i služi da one ne dođu u tu fazu. Vrlo je važno da su te mjere pohvalili i poslodavci i sindikalci. Vjerujte, nama nije u interesu umjetno zadržavanje radnih mjesta, nego da tvrtke koje trenutno upadnu u poteškoće ne dođu u stečaj jer će se proizvodnja u njima brzo nastaviti. Moram naglasiti i da je taj zakon namijenjen samo privatnim trvtkama u realnom sektoru, a ne i javnim poduzećima ili bankama.
Na čemu je najviše ‘štekao’ neradni petak?
- Prijašnji je zakon bio potpuno neprovediv. Trenutno ga koristi oko 670 radnika u samo četiri ili pet tvrtki.
Najviše problema kod neradnog petka bilo je u provedbi jer su poslodavci morali prikupiti puno papira, ali i u kriterijima koje su morali ispunjavati.
Koliko će to koštati proračun?
- Kriteriji će biti vrlo jasni, a o iznosima sada ne bih govorio. Nije isto kada radnik prima samo naknadu dijela plaće ili se još nalazi i u sustavu obrazovanja.