Posebni savjetnik predsjednice države Mate Granić, nekadašnji diplomat i bivši ministar vanjskih poslova, u intervjuu za Jutarnji list stao je u obranu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Sjedinjenim Američkim Državama. Posebni savjetnik predsjednice Mate Granić tvrdi da će se rezultati tog posjeta uskoro vidjeti, no nije želio konkretno reći kako će se to vidjeti, niti otkrivati imena pojedinaca s kojima se susr ela hrvatska predsjednica. U ovom autoriziranom intervjuu ostala su i neodgovorena pitanja koja se nameću, ali Ured predsjednice i dalje na njih ne daje odgovore.
Jeste li vi savjetovali predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović nedavni posjet Sjedinjenim Američkim Državama?
- Ne mogu javno govoriti o savjetima koje dajem predsjednici, ali želim reći da je predsjednica Grabar-Kitarović u Sjedinjenim Američkim Državama odradila jako dobar posao, a to je najvažnije i rezultati tog posjeta vidjet će se u budućem razdoblju.
Što je konkretno napravila, dogovorila...? Čemu tolika tajnovitost?
- Predsjednica je svojim posjetom predstavnicima nove američke administracije i uglednim predstavnicima javnog i političkog života, uključujući i akademske zajednice, ukazala na vanjsku, sigurnosnu i gospodarsku politiku Hrvatske te na potencijalne opasnosti na ovim područjima od međunarodnog terorizma i migrantske krize.
Možete li zamisliti u vrijeme predsjednika Franje Tuđmana ovakav posjet Sjedinjenim Američkim Državama?
- I onda su se, kao i danas, naravno, najvažnije teme dogovarale tihom diplomacijom, primjerice rješavanje i zaustavljanje rata i uspostave mira u Bosni i Hercegovini. Ti problemi su rješavani primarno tihom diplomacijom.
Je li onda ovo bio pokušaj tihe diplomacije?
- Predsjednica države je bila u radnom posjetu SAD-u. Mnogi sastanci su bili organizirani od strane američke administracije, a predsjednica je uvijek bila u pratnji djelatnika veleposlanstva. Ali pravila diplomatskih odnosa se mijenjaju, u Americi je u tijeku promjena administracije, i to nije isto kao promjena vlasti u jednoj mirnoj europskoj državi, ovo je nešto potpuno drugo. U skladu s Ustavom, predsjednica se odlučila boriti za interese Hrvatske u ovom prijelaznom razdoblju u SAD-u. Rezultate ćemo zasigurno vidjeti u budućnosti, uvjeren sam.
S kim se sve predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović susrela tijekom tog posjeta? Znate li vi imena njezinih sugovornika? Možete li ih nabrojati?
- Isprva želim reći da smo svjedoci promjena svjetske vanjsko-političke i sigurnosne arhitekture, ništa više nije isto, i to ne kao prije 20 godina, nego ništa nije isto kao prije pet godina. Došao je Trump, dogodio se Brexit, novi izbori čekaju Francusku, Njemačku, Italiju, Putin više nije regionalna sila, Rusija danas pregovora o prekidu vatre u Siriji, Putin se ubacio; odlučuje o miru, o migrantima, velike su se promjene dogodile u Turskoj. Erdogan ima 3,1 milijun migranta s kojima uvijek može pritisnuti Europsku uniju, a svijetom cirkulira oko 65 milijuna izbjeglica i migranata, većina ih hoće u EU, koja nema zajedničku sigurnosnu, pa ni vanjsku politiku. Najveće promjene se upravo sada događaju u Sjedinjenim Američkim Državama, riječ je o tektonskim promjenama, a u svemu tome promijenila se i diplomacija. Još je malo ostalo od one klasične diplomacije, ona još vrijedi za englesku kraljicu i Svetog Oca, iako čak ni za njega više ne vrijedi jer je postao jako neformalan. Kad se mijenja administracija u SAD-u, u našem je interesu da saznamo kako će se buduća politika postaviti spram nas. Jer Amerikancima će, naravno, prioriteti biti Rusija, Kina, međunarodni terorizam i cijelo nestabilno područje, kao što je Sirija, Irak, odnosno Bliski istok. Stoga, da bi se nametnuo interes za ovaj prostor, morate se itekako boriti i lobirati, i to argumentima.
Upravo je lobiranje glavni posao diplomata u ovoj fazi, a ne predsjednika države. Zar ne?
- Predsjednica Grabar-Kitarović, naime, ima apsolutno najveću dostupnost u SAD-u, i u skladu s Ustavom odlučila je da tamo bude osobno prisutna. Susrela se s više od dvadesetak sudionika političkog javnog života od najviših razina, pa sve do uglednih predstavnika akademske zajednice, medija, analitičara i ljudi bliskih novoj američkoj administraciji.
Za što se predsjednica zalagala tijekom posjeta SAD-u?
- Predsjednica Grabar.Kitarović se na licu mjesta borila da se u procesu definiranja nove politike uvaže naša viđenja i stavovi, posebno o situaciji u našem dijelu Europe. Predsjednica je sad, u ovom periodu, procijenila da je to potrebno.
Osobno ste se ovih dana bavili organiziranjem obilježavanja Dana međunarodnog priznanja RH, što je na rasporedu za ponedjeljak?
- Bio sam u ime Ureda predsjednice član Državnog odbora koji je vodio Davor Božinović. U planu nam je polaganje vijenaca, obilasci Medvedgrada, Mirogoja, posjet grobu prvog hrvatskog predsjednika, susret s braniteljima, sveta misa koju će predvoditi kardinal Bozanić, pa koncert domoljubnih pjesama, istih onih koje su se izvodile prije 25 godina na Trgu bana Jelačića, a navečer će u KD-u Vatroslava Lisinskog biti koncert s istim programom kao prije 25 godina. Dan kasnije bit će vatromet, a u Saboru svečana sjednica, govorit će premijer, predsjednik Sabora i predsjednica. Tom prilikom podijelit ćemo Povelju zahvalnosti Svetoj Stolici kao najvećim prijateljima Hrvatske te najzaslužnijima za stvaranje moderne suvremene države. Posebno će se istaknuti uloga pape Ivana Pavla II., kardinala Angela Sodana i kardinala Taurana, kardinala Kuharića i kancelara Helmuta Kohla, Dietricha Genschera, Jozsefa Antalla, prvog predsjednika mađarske vlade Aloisa Mocka. Osim njih, i bivši talijanski predsjednik Francesco Cossiga, zatim ratni premijer Slovenije Alojz Peterle, Margaret Thatcher koja je bila veliki prijatelj, te Alain Finkielkraut, zatim ministar vanjskih poslova Danske i ministar vanjskih poslova Islanda, svi oni, dobit će povelju zahvalnosti.
Što mislite o odnosima Hrvatske i Srbije?
- Predsjednica je napravila veliki pozitivni iskorak u vrijeme tehničke Vlade kad se sastala s Aleksandrom Vučićem, potpisala subotičku Deklaraciju kao izraz političke volje te definirala ključne probleme i načine njihova rješavanja. Razgovarali su tada o zaštiti manjina, određivanju granične crte pregovora, načinu pregovora, traženju nestalih osoba i drugim temama. Ključna pitanja su tada definirana, no u Srbiji su uskoro predsjednički izbori, sigurno je da sada Dačićeve izjave udaljavaju od ozbiljnih pregovora, i ne pridonose ničemu: ni bilateralnim odnosima, ni putu Srbije u EU, naprosto ničemu. Osim toga, ono što je predsjednica također rekla jest da nema u Hrvatskoj parlamentarne stranke koja bi zastupala gledišta ustaškog režima, a sama predsjednica dala je najjasniju ocjenu tog režima, NDH, kao i komunističkog režima, znači potrebno je suočavanje s prošlošću, ali treba biti okrenut budućnosti, a Dačić je zadnji koji nas može u tome podučavati.
I sa Slovenijom smo u sukobu. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ovih dana je poručio da bi Slovenija mogla sabotirati hrvatsku turističku sezonu u slučaju da Hrvatska odbije implementaciju odluke arbitražnog suda o Piranskom zaljevu. Kako to komentirate?
- To ne samo da je neprimjerena izjava koja će najviše štete nanijeti Sloveniji, nego nije ni prva takva. Ona je protiv temeljnih europskih vrijednosti i sloboda. Arbitraža je kompromitirana i Hrvatska je izašla iz tog postupka. Drugim riječima, osim što je za vrijeme njegova mandata kompromitirana arbitraža, ministar čini dodatnu štetu svojoj državi. Hrvatska će jako dobro znati na to odgovoriti, ali europski. Kad bi se ostvarile prijetnje koje iznosi Erjavec, nanijele bi nesagledivu štetu Sloveniji, stoga vjerujem u razboritost Pahora. Probleme takve vrste treba bilateralno pokušati riješiti, nakon propasti arbitraže, zemlje se moraju vratiti za pregovarački stol.
Zašto je predsjednica odlučila progovoriti o potencijalnim prijetnjama iz Bosne i Hercegovine?
- Ne možemo zatvarati oči pred time da se s ovih prostora regrutira značajan broj boraca ISIL-a, da jačaju vehabijske zajednice i da su to procesi koji se događaju u našem bliskom susjedstvu. Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma, hrvatski narod je konstitutivni narod u BiH i podržavamo Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu, to nije sporno. Točno je da je predsjednica počela to govoriti javno, ali s ciljem da se ojača europski put Bosne i Hercegovine. Zamislite da je kojim slučajem migrantski val išao kroz Bosnu i Hercegovinu, opasnosti bi bile puno veće, zato o njima treba govoriti u želji za stvaranjem stabilnosti, a posebno smo zainteresirani za ravnopravnost sva tri naroda, posebno hrvatskog naroda. U Bosni se događaju promjene, ali s malim pomacima naprijed, no događaju se i veliki pomaci nazad, i ne treba ništa, nego zdrav razum da se vidi da Dodik stalno podiže letvicu svojih zahtjeva i da nema nikakve ozbiljne reakcije međunarodne zajednice. Konačno imamo jednu jedinstvenu vanjsku politiku predsjednice i Vlade RH, i suradnja je, kao što je rekao ministar Stier, odlična.