ODLUKA BANSKIH DVORA

IAKO JE VLADA OBEĆALA DA IH VIŠE NEĆE BITI Već od sljedeće godine plaćat ćemo novi porez!

Davor Pongracic / CROPIX

Ministar financija Linić odbacio je tvrdnje da Vlada na mala vrata i prije najavljenih rokova uvodi nove poreze

Iako su iz Vlade najavljivali da do 2016. neće biti novih poreza, Hrvati će od sljedeće godine ipak plaćati novi porez. Radi se o porezu na kamate na štednju, koje će se već od sljedeće godine uvesti izmjenama Zakona o porezu na dohodak.

Novi porez Vlada je najavila u Programu konvergencije, koji je danas usvojila i koji sada ide na ocjenu u Bruxelles.

Po novome, kamate na štednju u hrvatskim bankama oporezovat će se po stopi od 12 posto, od čega su izuzete kamate na stambenu štednju. Tim novim nametom država u sljedećoj godini planira prikupiti 300 milijuna kuna, stoji u Programu konvergencije.

PREMIJER MILANOVIĆ 'Ovo je smrtna presuda demagozima i prevarantima'

O oporezivanju kamata na štednju uži kabinet Vlade odlučio je još 26. ožujka, kazao je poslije današnje sjednice Vlade ministar financija Slavko Linić, odbivši tvrdnje da Vlada na mala vrata i prije najavljenih rokova uvodi nove poreze.

"Porez na kamate na štednju ide 2015. godine, to je odluka užeg kabineta od 26. ožujka, o kojem je obavještena Euorpska komisija. Sada je to ugrađeno u planove reformi i konvergencije", poručio je Linić.

Dodao je kako novi porez postaje obveza za sve hrvatske vlade, bez obzira tko sjedio u njima.

Naravno, dodao je Linić, nova garnitura jednu mjeru može zamijeniti nekom drugom, jer "svatko ima pravo na kreaciju svojih politika", ali uvijek vodeći računa o tome da te mjere osiguravaju smanjenje proračunskog manjka na ispod tri posto BDP-a.

Linić je istakao kako su koalicijski partneri podržali uvođenje poreza na štednju već od sljedeće godine.

"Uži kabinet znači i koalicijske partnere. Svi dokumenti koji su iz Vlade otišli prema Europskoj komisiji su usuglašeni dokumenti", naglasio je.

Ministar financija ne strahuje da će se novi porez negativno odraziti na hrvatski bankarski sektor. Uostalom, oporezivanje kamata na štednju, poručio je, postoji i u drugim članicama EU. Od novog bi poreza trebali biti pošteđeni mali štediše, no više o tome znat će se tek kada se prijedlog zakonski uobliči, što se očekuje na jesen. Tada će se znati i koje sve oblike štednje će škare poreznika zahvatiti od sljedeće godine.

S istim ciljem, od sljedeće godine oporezovat će se i dio reinvestirane dobiti, od čega država u 2015., prema Planu konvergencije, planira prikupiti 500 milijuna kuna.

Kada je riječ o oporezivanju reinvesitirane dobiti, Linić je kazao da se tu radi o olakšicama. Nakon što je u procesu predstečajnih nagodbi učinjen velik napor na rasterećenju od dugova, u Vladi ocjenjuju kako više nema potrebe da se omogućava ubacivanje reinvestirane dobiti u obrtna sredstva.

"Program razduženja, a to znači predstečajnih nagodbi, ide dalje i njima ćemo rješavati problem obrtnih sredstava", zaključio je Linić, koji je ocijenio kako treba pojačati napore i na razduživanju građana.

Ipak, najznačajniji novi porez trebao bi doći 2016. godine. Radi se o porezu na nekretnine, koji bi trebao zamijeniti dosadašnju komunalnu nakandu. Od tog poreza, koji će, suklando ranijim najavama, biti prihod jedinica lokalne samouprave, u javne bi se blagajne u 2016. trebalo sliti oko milijardu i pol kuna.

Izdvajamo