Hrvatska je do 1. siječnja 2020. godine morala na razini države stvoriti uvjete za odvojeno prikupljanje i recikliranje 50 posto otpadnog papira, metala, plastike i stakla, odnosno do 2022. godine svi gradovi i općine moraju odvojeno prikupljati 60 posto svoga smeća.
Ako to ne naprave, Europska komisija ima pravo naplatiti Hrvatskoj milijunske penale, koji će se preliti na sve gradove i općine koji nisu uspjeli ispuniti traženu normu. A takvih je mnogo. Prema privremenim podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike za 2018. godinu od većih gradova iskače samo Osijek koji je na 26,43 posto, Zagreb i Rijeka se vrte oko 10, dok je Split na nevjerojatno niskih 2,39 posto.
Složeno kako treba
No, postoje i oni koji su već davno prešli tih famoznih 50 posto i sada ne moraju u zadnji čas krpati sustav i tjerati građane da preko noći nauče reciklirati. Jedan je takav grad i Čakovec. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2018., oni odvojeno prikupljaju 54 posto svog otpada, a s pripremama su počeli još 2003. godine. Na primjeru ovoga grada prikazat ćemo kako izgleda jedan relativno uspješan sustav prikupljanja otpada, ali i ponuditi građanima svih drugih gradova mogućnosti te savjete kako i oni u svojim sredinama mogu lakše podnijeti tu tranziciju iz bacanja smeća u jednu kantu u sustav gdje moraju odvajati minimalno četiri vrste otpada.
Pa, krenimo. Naš vodič po gradu je Senad Milak, voditelj Službe kontrole u Čakomu, koji nas vodi u sami centar Čakovca, u Usku ulicu, gdje je nekoliko kompleksa višestambenih zgrada. Prva je na redu zgrada koju zovu “Ljepotica”, točnije ulaz 3 koji broji 12 stanova i 17 stanara. Kao prvo, njihove kante nisu vani, nego u podrumu u zgradi.
Senad Milak, voditelj Službe kontrole u Čakomu, kaže da svaki stan na neki svoj način odvaja otpad, no na kraju svatko donosi odvojeno prikupljeni otpad u prizemlje, gdje ga rasporedi u vrećice
U toj, iznenađujuće urednoj prostoriji su dvije kante za miješani komunalni otpad (jedna od 120 i jedna od 240 litara), jedan spremnik za biootpad od 120 litara te pet stalaka s vrećama od kojih je svaka za posebnu vrstu otpada - plastiku, tetrapak, papir, staklo i metal. Nema neugodnog mirisa, nema papira u plastici ili pak metala u papiru. Sve je složeno kako treba, a na isti način funkcioniraju i u ostalim ulazima. Nada Lajtman, predstavnica stanara na ulazu br. 2, objasnila nam je kako to ovdje funkcionira.
- Svaki stan na neki svoj način odvaja otpad, no na kraju svatko donosi odvojeno prikupljeni otpad u prizemlje, gdje ga rasporedi u ove vrećice. Kad se neka vreća napuni, onda spremačica ili netko od stanara dan prije odvoza izvadi vreću i pripremi je za komunalne radnike - kaže Lajtman.
Iz ove izjave se nameće nekoliko pitanja: kako odvajaju otpad u stanu, odakle im vrećice, tko iznosi kante van, što kada netko baci otpad u pogrešnu kantu, zašto se stalno spuštaju u podrum iako nemaju dizalo? I sljedeći odgovori se lako mogu primijeniti na bilo koju višestambenu zgradu u Hrvatskoj.
Odgovor na prvo pitanje može se vidjeti na hodniku svakog kata. Ispred jednih vrata je posebna kanta u koju se baca reciklabilni otpad, ispred drugog stana može se vidjeti posebna posudica za čepove te odvojeni tetrapaci i staklene boce. Gotovo svako kućanstvo ispred svojih vrata ima maleno reciklažno dvorište, a u gotovo svakom stanu su još barem dvije kante za smeće - jedna za miješani komunalni i jedna za biootpad. I, kada se bilo koja skupina otpada nakupi, onda se stanari spuste do podruma i istresu je u traženi spremnik.
Zašto? Zato što su se tako dogovorili. - Jednostavno, okupili smo se svi stanari, došli su nam ljudi iz Čakoma, shvatili smo da moramo sortirati i primili smo se posla. To je trajalo nekoliko mjeseci, čak pola godine prije nego što smo se uhodali, no onda je jednostavno postalo navika - kaže Lajtman.
Nada Lajtman (na slici), predstavnica stanara u zgradi koju zovu “Ljepotica”, kaže da su jednostavno svi shvatili da moraju sortirati i
primili su
se posla
Odvoz jednom tjedno
Naravno, nisu to mogli bez podrške lokalne komunalne tvrtke jer bez opreme nema ni mogućnosti recikliranja. Čakom je tako svakoj zgradi ostavio na raspolaganje da sama odluči koliko im treba kanta za miješani otpad (MKO), a koliko za biootpad te im podijelio kupone koje su, isto tako proizvoljno, mijenjali u trgovini za vrećice za odvojeno prikupljeni otpad.
Što se tiče odvoza, on se obavlja jednom tjedno za svaku od te tri skupine smeća, a postoji i nekoliko komoditeta koji se dodatno naplaćuju. Primjerice, ako stanari žele da im radnici Čakoma sami dođu u podrum po kante, tu uslugu moraju platiti tri kune po kanti za MKO. Dakle, u ovom ulazu kod gospođe Lajtman to znači šest kuna veći račun, no postoji i opcija da stanari sami iznose kante ispred zgrade.
Sljedeća važna stavka jest kako su se dogovorili oko plaćanja računa jer prema nacionalnoj uredbi sve višestambene zgrade u Hrvatskoj moraju odrediti koliko koje kućanstvo ima udjela u zajedničkom spremniku za MKO. Ta točka će zasigurno biti izvor prijepora u mnogim zgradama, no u Čakovcu je to na razini cijelog grada riješeno po principu broja članova kućanstva. Dakle, uzme se ukupni broj stanara u zgradi i ukupni volumen spremnika te se izračuna postotak koliko pojedino kućanstvo zauzima u spremniku. Na razini grada ujedno je riješeno i pitanje kazne ako se otpad odlaže nepropisno.
- Ako se po pisanom tragu može odrediti koji je stanar napravio prekršaj, onda njemu ide ugovorna kazna koja iznosi 30 kuna po kanti za MKO. Ako se ne može otkriti koji je stanar kriv, onda se ta kazna dijeli na cijelu zgradu. U tome nam uvelike pomaže elektronska evidencija otpada koju smo uveli još 2011. - ističe Milak.
Naravno, nemaju sve zgrade prostor za posebnu prostoriju za otpad, ali i to su Čakovčani uspjeli riješiti. Jedno od popularnih rješenja su zaključani vanjski boksevi, gdje svaki stanar ima ključ, kao i radnici Čakoma, te na taj način kontroliraju da im spremnici budu uredni. Da bi napravili boks, treba im dopuštenje Grada, a glavni uvjet jest da postoji dovoljno prostora za jednu takvu konstrukciju.
Pod ključem
No, drugo rješenje, koje je Čakom dopustio, jest da građani stave obični lokot i lanac na svoj spremnik te tako kontroliraju da im netko drugi ne bi slučajno bacio krivi otpad u njihovu kantu. To je isto tako važno i zbog budućeg načina obračuna cijena, gdje će svaki račun imati fiksni i varijabilni dio, a ovaj drugi dio ovisit će o broju pražnjenja kante za MKO. Ako je kanta pod ključem, onda se ne može dogoditi da neki drugi stanari bacaju otpad u tuđe kante kako bi osobno dobili manje račune.
Treći pak princip za odvajanje koji postoji u gradu su podzemni spremnici. Naime, Čakovec je 2003. među prvima u Hrvatskoj uveo zelene otoke - posebna mjesta s više različitih kontejnera za odvajanje otpada. No, u Čakomu su ubrzo shvatili da taj sustav ne funkcionira i da im se samo gomila smeće na tim punktovima. Zato su odustali od toga i ukinuli gotovo sve zelene otoke te ih zamijenili podzemnim inačicama, kao i sustavom odvoza otpada vrata od vrata.