Hrvatska drži neslavni rekord među državama članicama Europske unije i zadnja je na ljestvici po povjerenju građana i poduzeća u neovisnost sudaca i sudova. U zadnjem izvještaju Europske komisije o pregledu stanja u pravosuđu koje je objavljeno jučer su i podaci o percepciji građana i poduzeća o neovisnosti sudaca i sudova po čemu je u Hrvatskoj najgore stanje, nešto bolje, ali nikako dobro, je u Slovačkoj i Bugarskoj, a najbolje je u Danskoj, Luksemburgu i Finskoj.
Više od 75 posto građana Hrvatske, ali i poduzeća, percepciju neovisnosti sudstva smatra ili “vrlo loše” ili “prilično loše”. Gotovo 70 posto njih smatra da je razlog tome miješanje ili pritisak na sudstvo od Vlade i političara. Drugi glavni razlog zašto građani Hrvatske ne vjeruju u neovisnost sudstva jest miješanje i pritisak zbog ekonomskih i drugih interesa, a treći taj da status i pozicija sudaca ne jamči dovoljno i njihovu neovisnost.
Trendovi
Predstavljajući zadnji izvještaj takve vrste u mandate sadašnje Komisije, povjerenica za pravosuđe Vera Jourova je rekla da slika stanja pravosuđa u EU nije jednolična, ima i dobrih i loših trendova. Povećanje nepovjerenja u neovisnost sudstva u nekim državama EU nazvala je “zabrinjavajućim”, a pozitivnim smatra smanjenje broja neriješenih predmeta. U tome je pohvalila i Hrvatsku gdje je, kako je rekla ona, broj neriješenih predmeta smanjen od 2010. za 30%.
Na pitanje kako to da smanjenje neriješenih predmeta, što znači povećanje efikasnosti sudova, ne prati i povećanje povjerenja u sudove u Hrvatsko, Jourova je rekla da se jedno odnosi na kvantitativno djelovanje sudstva, što ne znači nužno i kvalitetu u očima građana.
- Metodološki, kada govorim o poboljšanju efikasnosti, onda govorim o kvantitativnim parametrima poput duljine postupaka, postotku predmeta na čekanju i slično, i tu vidim neka poboljšanja u Hrvatskoj, dok imamo rezerve kod korištenja ICT alata. Vidimo vrlo male brojke ili indikatore u percepciji neovisnosti i vidimo da, iznenađujuće, nema tako snažne korelacije između poboljšanja pravosuđa u ovim kvantitativnim faktorima i percepcije o kvaliteti i neovisnosti pravosuđa. To su dvije različite kategorije. Faktor neovisnosti je subjektivniji - rekla je povjerenica Jourova.
Po percepciji neovisnosti sudstva, nakon Hrvatske, najgora je Slovačka, a potom Bugarska. Dok je u Bugarskoj takva slika već dulje, u Slovačkoj je povećanje nepovjerenja u sudstvo vezano i uz slučaj ubojstva novinara Jana Kuciaka nakon čega su uslijedili i prosvjedi.
Hrvatska u EU drži rekord i po broju sudaca po glavi stanovnika po čemu smo na prvome mjestu. Gotovo identičan broj ima i Slovenija koja je na drugom mjestu. U 2017. godini smo imali 43,2 suca na 100 tisuća stanovnika dok ih je u Irskoj, primjerice, 3,3. No po broju odvjetnika Hrvatska nije tako visoko. Hrvatska Vlada za sudstvo troši oko 53 eura po glavi stanovnika dok Slovenija troši 96, a Njemačka 156 eura po stanovniku.
Hrvatski suci su prilično nezainteresirani, u usporedbi sa svojim kolegama, za obuku iz prava EU ili prava drugih država članica. Samo 30 posto je sudjelovanje sudaca u takvoj obuci dok ih je u Sloveniji više od 250 posto, a u Mađarskoj 131 posto.
Percepcija
Komentirajući ove rezultate, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa kaže da je uvjeren da su javna percepcija i stvarno stanje dijametralno suprotni. Uzrok nepovjerenja u sudstvo nalazi u velikom publicitetu sudskih odluka koje, kaže, javnost s pravom teško može razumjeti, ali i u generalnim kritikama na sudstvo koje traju godinama a često nisu utemeljene.
- Doista postoje odluke koje je teško razumjeti i koje s pravom trpe kritike. Ali su one u ukupnom radu sudova iznimka, a dobivaju preveliki značaj. No, pred tim ne trebamo zatvarati oči. Ovakav stav prema sudstvu je zabrinjavajući i teško je raditi u takvoj atmosferi - kaže predsjednik Vrhovnog suda. Na pitanje ima li plan kako to promijeniti, Sessa odgovara da se sudovi moraju što više otvoriti prema javnosti i pokušavati objasniti razloge svojih odluka. Kaže da nije dovoljno biti na stavu kako su razlozi odluke sadržani u sadržaju sudskog obrazloženja.
- Moramo, međutim, biti oprezni i paziti da se želja za promjenom percepcije pravosuđa ne pretvori u aktivizam - rekao je Sessa. Upitan ne pridonosi li lošem dojmu izostanak reakcije sustava na negativne pojave, Sessa odgovara kako sustav odgovara na negativnosti, da je taj odgovor jasan, ali je spor, neovisno o tome radi li se o otvaranju stegovnog postupka protiv suca ili o donošenju drugostupanjske odluke povodom žalbe. Predsjednik Vrhovnog suda priznaje da su suci suodgovorni za nepovjerenje građana u njihov rad.
Godišnje izvješće
Glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić kaže da može govoriti samo o vlastitoj percepciji, a ona je da su suci neovisni od utjecaja politike i stranaka, pri čemu misli na Državno odvjetništvo. - Upravo završavam godišnje izvješće za 2018. godinu u kojem je i podatak da je USKOK odbacio preko 95 posto prijava protiv sudaca. To govori da su građani nezadovoljni rezultatima rada sudova, pa suce prijavljuju za zloupotrebu položaja, a nakon toga o njima iznose svoje dojmove. Nezamislivo mi je da bi netko u sudskoj vertikali koja ima do tri stupnja mogao stvari kanalizirati kako želi - kaže glavni tužitelj Jelenić i dodaje da bismo se kao nacija morali naučiti da je sudska zadnja, a kada to naučimo, onda će i percepcija sudstva biti drugačija. No, navodi kako ima pripadnika sudske vlasti koji pridonose lošem dojmu, a da tu spadaju suci koji javno iznose svoja politička i svjetonazorska uvjerenja.
Odvjetnik Anto Nobilo kaže da se percepcija javnosti stvara preko javno eksponiranih i važnih predmeta koji predugo traju, po sedam, osam godina. Navodi da je uvijek netko nezadovoljan odlukom suda, te je sporost glavni problem. Drugi razlog negativne percepcije Nobilo nalazi u odlukama Državnog odvjetništva (a ne suda) koje su podudarne s interesima Vlade Andreja Plenkovića. Tako kaže da su još curili mailovi u aferi Borg, a DORH je već zaključio da u njima nema ništa sporno.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kaže da se iz izvješća vidi da su bolje brojke o neriješenim predmetima i da se skraćuju postupci. Smatra da je percepcija problem koji ne treba zanemarivati i najavljuje mjere kojima će se i dalje smanjivati broj neriješenih predmeta i ubrzati postupci. Kao važan korak u tome ističe digitalizaciju pravosuđa. “Sve će to utjecati na poboljšanje percepcija, ali je to proces koji traži određeno vrijeme”, kaže ministar.
