Italija bilježi najviše slučajeva zaraze koronavirusom u Europi, ukupno 150, a četvero je ljudi do sada podleglo bolesti. Prema izvješćima, vlasti su u dvije regije na sjeveru zemlje uvele strogu karantenu. Oko 50 tisuća ljudi sljedeća dva tjedna neće moći bez posebne dozvole ući u nekoliko gradova u regijama Veneto i Lombardija odnosno neće ih moći napustiti.
O koronavirusu je u Studiju 4 HTV-a govorio infektolog dr. Marko Kutleša iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
U Hrvatskoj zasad nije potvrđen nijedan sumnjivi slučaj zaraze koronavirusom. Što ne znači da će nas on i ubuduće zaobići.
- Čini se da je vrlo mala šansa da će nas izbjeći koronavirus. Očekujemo da će se pojaviti i pacijenti u Hrvatskoj, kazao je dr. Kutleša.
Na pitanje kakav će tretman imati 50-ak omiških srednjoškolaca koji su se hitno vratili s ekskurzije sa sjevera Italije, dr. Kutleša je rekao:
- Očekujem da će oni biti kod kuće i da će se pratiti simptomi. Ako se dogode simptomi zove se epidemiologa i onda se upućuju u bolnicu.
- U Italiji stanje definitivno nije bezazleno. Oni koji su bili, ako su zdravi - pusti ih se kući i ako se pojave simptomi trebaju se javiti epidemiologu. U slučaju da su baš bili u centru u kojem je bilo oboljelih - onda se može napraviti karantena, rekao je Kutleša.
Što se tiče Riječkog karnevala na kojemu su bile i karnevalske skupine iz Italije, postavlja se pitanje je li trebalo karneval otkazati. U Italiji su to učinili, Venecijanski karneval do daljnjega odgodili.
- Ako su zaraženi, ako su tu, s obzirom na to kako se čini da se virus širi - da li je bio karneval ili ne, mislim da je rizik bio jednak. Ali od sada pa nadalje treba razmišljati i o takvim stvarima, kazao je dr. Kutleša.
Iako se virus pojavio i u Njemačkoj i u Francuskoj, ondje su brojke ostale na 12 ili 14 osoba. U Italiji pak progresivan rast unutar manje od tjedan dana. Nultog prenositelja Talijani nisu još pronašli.
- To je neugodno iznenađenje. Osobno pratim tu situaciju i nisam to očekivao. Činilo se da se situacija počinje smirivati, a onda se u petak dogodilo to što se dogodio s Italijom. To samo pokazuje da je bolest nepredvidiva, da se ne može predvidjeti u kojem će smjeru ići i da su vrlo vjerojatno asimptomatski širitelji. Što znači da je virus teško obuzdati i da se možda može razviti i pandemija, kazao je dr. Kutleša.
Ono što je novost kod ovoga virusa je da se uvidjelo da jedna osoba može zaraziti uistinu mnogo drugih osoba. Naime, do sada se mislilo da jedna osoba u prosjeku može zaraziti 11 drugih, ali nedavni slučaj u južnoj Koreji pokazuje da je jedna šezdesetogodišnjakinja uspjela zaraziti više od 300 drugih osoba. Svi oni bili su u jednoj crkvi na misi.
- Ta brojka koju mi dobijemo je prosječna brojka. Zato se i kaže da se izbjegavaju napučeni prostori. U Južnoj Koreji je sada situacija slična kao u Italiji. Oni imaju autohtoni prijenos virusa, što je jedan od uvjeta da bi se moglo razmišljati da će stvari ići u smjeru pandemije, kazao je dr. Kutleša.
Nedostatak informacija
O koronavirusu trenutno imamo prilično malo informacija. Znamo da protiv njega nema cjepiva, no ne znamo o prijenosu - je li mutirao ili postoji realna opasnost za mutaciju toga virusa.
- U ovom trenutku čini se da se on prenosi kapljičnim putem, dakle nešto kao gripa. A gripa se prenosi vrlo efikasno. Činjenica je da je nama zdravstvenim djelatnicima najgore, ako ćemo iskreno. Mi vidimo da su još dva doktora u Kini preminula, u Italiji je od jednog pacijenta njih 5 zaraženo. Dakle mi smo sigurno prvi na udaru i sigurno da nama i našim obiteljima nije lako. Želimo što bolje informacije, ali isto tako se moramo pouzdati u ono što nam govore institucije koje imaju kredibilitet, rekao je dr. Kutleša.
Što se Hrvatske tiče, u ovom trenutku nemamo niti jedan pozitivan slučaj na koronavirus, krizni stožer ministarstva ima sastanke, a infektološke klinike su nam spremne za bilo kakvu situaciju pa tako i za pojavljivanje virusa i prve oboljele osobe.
- Tako je, to može biti zaključak. Što se tiče epidemiološkog dijela i kriznog stožera - to će odlučivati drugi, a što se tiče kliničkog dijela - mi jesmo spremni da prihvatimo bolesnika, koliko smo se, naravno, mogli spremiti u datim uvjetima. I napravit ćemo sve da ti bolesnici dobiju adekvatnu skrb, rekao je dr. Kutleša.
U rizičnoj skupini od zaraze su prvenstveno zdravstveni radnici. Hoće li topliji dani utjecati, kao kod i kod gripe, da se smanji opasnost od zaraze koronavirusom - to se još ne može znati, ali valja obratiti pažnju na simptome zaraze.
- Simptomi su respiratornog trakta, temperatura, jer pokazalo se da većina pacijenata simptomatski ipak ima temperaturu. Budući da će sada sezona gripe jenjavati, očekujem da će biti i puno više testiranja pacijenata na koronavirus, kazao je dr. Kutleša i dodao:
- Nije ovo virus koji će biti nekakva ljudska pošast. To je smrtnost koja nije takva da će biti nekakva kataklizma. Ne trebaju se ljudi previše bojati. Trebaju ići svakodnevno raditi kako se i inače radi i slušati informacije koje se daju iz kriznog stožera. Jer one su jedine pravodobne i relevantne, poručio je.