Povodom serije potresa koji su u posljednja tri tjedna zabilježeni u Dalmaciji , razgovarali smo s vodećim hrvatskim seizmologom dr. Marijanom Herakom, profesorom na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Je li seizmička aktivnost u Dalmaciji u posljednje vrijeme neuobičajena?
- Ne. Malo je intenzivnije nego posljednjih mjeseci, kad je potresa bilo vrlo malo. Sad se ta seizmička aktivnost malo pojačala, ali ne vidimo da se događa nešto neuobičajeno. Epicentar posljednjeg od tri potresa bio je 15-ak kilometara iznad Kaštela, a magnituda oko 4,3 prema Richteru. To nije jak potres, takvih potresa dnevno u svijetu ima nekoliko desetaka.
No, naša je zemlja smještena na seizmički aktivnom području.
- Da, seizmički je najaktivnije područje južne Dalmacije, a u kopnenom dijelu Hrvatske šire područje Medvednice. Također, seizmički je aktivno i kvarnersko područje, odnosno šire riječko područje, od slovenske granice pa do južno od Senja.
Počelo 1880. godine
U prošlosti su južnu Dalmaciju pogađali razorni potresi, kao onaj 1667. koji je pogodio Dubrovnik i odnio živote nekoliko tisuća ljudi. Taj je potres bio magnitude 7,5 prema Richteru, što znači da se može ponoviti.
- Mi zapravo ne možemo sa sigurnošću znati kolika je bila magnituda potresa u Dubrovniku jer tada nije bilo seizmografa. Čak i o intenzitetu nije lako suditi na osnovi historijskih zapisa jer se nakon potresa dogodio velik požar koji je još i više uništio Dubrovnik. No, mi taj potres danas svrstavamo izmedju 9 i 10 stupnjeva Mercalli-Cancani- Siebergove ljestvice, što znači da mu je magnituda bila veća od 7 prema Richteru.
Koja je najveća magnituda potresa koji bi mogao pogoditi Zagreb?
- Procjenjujemo da bi najveća magnituda potresa koji bi mogao pogoditi Zagreb bila 6,5 prema Richteru. Potres koji bi pogodio Zagreb u mnogo čemu bi bio sličan onome koji se u travnju 2009. dogodio u talijanskom gradu L’Aquili pa bismo iz toga slučaja mogli mnogo toga naučiti. Treba imati na umu da je 1880. godine Zagreb već pogodio jak potres, za koji se procjenjuje da mu je magnituda bila veća od 6 prema Richteru.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na području Zagreba bila je živa seizmička aktivnost?
- Da, bilo je dosta potresa. Ta seizmička aktivnost počela je prije 1880. godine i trajala je sve do devedesetih godina 20. stoljeća. Bilo je vrlo uobičajeno osjetiti čak i jak potres u Zagrebu. To je za razvitak Zagreba imalo i pozitivnih i negativnih posljedica. Nakon potresa se Zagreb počeo ubrzano razvijati, a Andrija Mohorovičić posvetio se seizmologiji. Tako je ušao u povijest svjetske seizmologije i postao, po mome mišljenju, najveći hrvatski znanstvenik svih vremena.
Nema periodičnosti
Prema grubim procjenama, u zagrebačkom potresu moglo bi poginuti 3000 ljudi, još stotinjak tisuća moglo bi biti ozlijeđeno,a oko 22 posto stambene površine bilo bi uništeno.
- O tome ne mogu kompetentno govoriti. Seizmolozi mogu samo procijeniti koliki će biti intenzitet potresa i dati okvirne procjene štete za razne kategorije zgrada. Procjena broja žrtava izvan je okvira zadaće jednoga prosječnoga seizmologa.
Koja se magnituda potresa predviđa za šire područje Rijeke i Kvarnera?
- To je područje seizmički slično zagrebačkom. Seizmički hazard je u širem riječkom području oko Novog Vinodolskog usporediv s onim u Zagrebu: dakle, može se očekivati potres magnitude do 6,5 prema Richteru. U prošlosti je i tamo bilo takvih potresa, ali mnogi su zapisi nepouzdani.
Ima li periodičnosti u pojavljivanju potresa?
- Ne, potresi ne pamte i u njihovu pojavljivanju nema periodičnosti. Postoji nekakva, kvaziperiodičnost. Ako gledate dugi period od 100.000 ili 200.000 godina, vidjet ćete da postoji srednji razmak između velikih potresa, a to se zove povratno razdoblje. Ako je povratno razdoblje za Zagreb 500 godina, to znači da će se u vrlo dugačkom razdoblju potresi ponavljati svakih 500 godina. No, između dva potresa može proći 100, ali i 1000 godina.
Potresi se i dalje ne mogu predvidjeti?
- Ne, potresi se sasvim sigurno ne mogu vremenski predvidjeti. No, zato postoji procjena seizmičkog hazarda ili potresne opasnosti koja nam govori o tome da se na nekom području premaši određeni intenzitet gibanja tla. U skladu s tim, možemo sagraditi zgrade tako da se ne sruše i ne ubijunas kad se potres dogodi.
Seizmički hazard
Imamo li mi u Hrvatskoj mape seizmičkog hazarda?
- Naravno, prošle smo godine objavili kartu na internetu, ona je besplatno dostupna svakome. To je sad službena karta, prema kojoj se u Hrvatskoj trebaju graditi zgrade u skladu s europskim propisima koje smo usvojili.
Ispunjava li naša seizmološka služba EU standarde?
- U EU ne postoji propis kako treba izgledati seizmološka služba, ali bismo se mogli ugledati na to kako je ona organizirana, a posebno i financirana, u zemljama poput Slovenije, Austrije, Švicarske ili Italije. Hrvatski seizmolozi rade izvrsno, ali su na granici izdržljivosti. Ionako mali proračun državne Seizmološke službe, oko 375.000 kuna godišnje, stagnira ili se smanjuje. Do prije nekoliko godina u seizmologiji smo bili uvjerljivo najjači u regiji. Sad po gustoći seizmografa zaostajemo za Crnom Gorom i Srbijom.
Seizmolozi na sudu - velik nesporazum
Prije nekoliko mjeseci šest talijanskih seizmologa i jedan državni službenik nepravomoćno su osuđeni na šest godina zatvora zbog potresa u L’Aquili, kad je poginulo 309 osoba.
- Pogrešna je predodžba u javnosti da se seizmolozima sudilo jer nisu predvidjeli potres. Njima se sudilo jer su svojim izjavama navodno previše umirili javnost. No, te izjave su dali službenici civilne zaštite pa je seizmolozima suđeno jer nisu odmah reagirali na medijske napise. Kad to proanalizirate, vidjet ćete da je riječ o dubokom nesporazumu medija i seizmologa koji odgovaraju za nešto za što uopće nisu bili krivi. Ja se nadam da će ta presuda na drugostupanjom sudu biti poništena.