ŠOKANTNA STVARNOST

INFOGRAFIKA Stiže epidemija: Hrvati će za osam godina biti DEBELI kao Amerikanci!

JUSTIN SULLIVAN

U Hrvatskoj čak 700.000 ljudi ima višak kilograma, a morbidna debljina život skraćuje za 15 godina

ZAGREB - Hrvati sve manje vode brigu o svojoj liniji pa je onih s viškom kilograma iz godine u godinu sve više. Neke europske ankete govore da više od 700.000 građana ima višak kilograma, a onih čiji je indeks tjelesne mase veći od 35 ili morbidno debelih čak je 60.000.

Lelujanje, a ne hodanje

Na tu je bolnu činjenicu, govoreći o nužnosti prvencije debljine, ovih je dana podsjetio i prof. dr. Silvije Vuletić, istaknuvši da bi za osam godina Hrvati mogli “lelujati” dok hodaju, što se danas događa Amerikancima, odnosno da ćemo imati jednaki problem s debljinom kao SAD.

Brojke koje nam ne idu na ruku zapravo su neumoljive jer, primjerice, na drugom smo mjestu po dnevnom unosu šećera, odmah iza Švicaraca, a gotovo 15 posto školske djece ima višak kilograma.

Više od polovice njih svakodnevno pojede nešto slatko. Na opasnosti od debljine upozorava i dr. Jozo Jelčić, voditelj Centra za liječenje debljine KBC-a Zagreb . Ističe da je upravo debljina odgovorna za 10 do 13 posto smrti u Europi, a povezana je i s oko 60 posto smrtnih slučajeva od kroničnih nezaraznih bolesti poput srčanih ili moždanih udara. Također podsjeća da morbidna debljina skaćuje život za 5 do 15 godina pa će, poprimi li epidemijske razmjere, biti glavni krivac što će možda djeca imati kraći životni vijek od njihovih roditelja.

Ne krećemo se

No, dr. Jelčić kaže kako je borba s debljinom vrlo mukotrpan posao i za one koji imaju višak kilograma i za one koji im pokušavaju pomoći na putu prema zdravoj težini. Naime, uz puno muke uspije se skinuti pokoji kilogram, koji se onda nerijetko vrlo brzo vrati.

- Na žalost, živimo u vremenu u kojem želimo puno toga. Nastojimo dobro obaviti svoj posao, imati vremena za prijateljsku kavu, moramo i odspavati, hoćemo pogledati televizijski program. Gdje je tu kretanje? Za taj dio, koji bi nam uvelike pomogao da održavamo svoju optimalnu težinu, ostaje najmanje vremena, a ceh plaćamo viškom kilograma - kaže dr. Jelčić.

Naglašava da, na žalost, svi programi svih država koje su pokušale na razne načine utjecati na težinu svojih građana nisu dale očekivne rezultate.

- To može biti frustrirajuće, ali ne znači da se ne trebamo truditi i građanima ukazivati na štetnost debljine po njihovo zdravlje. Da je tako, govori činjenica da smo, unatoč brojnim programima za mršavljenje i raznim dijetama koje se svakodnevno objavljuju, sve deblji i deblji. Liječenje debljine zapravo je vrlo skupo, a mjesta u, primjerice, hrvatskim centrima koji se bave tim problemom zapravo je premalo - kaže dr. Jelčić. No, pokušaji da se doskoči višku kilograma ipak ne prestaju. Znanstvenici se bave pokušajima da se lijekovima smanji želja za hranom, ali zasad su svi živjeli vrlo kratko jer su nuspojave bile i po život opasne.

Nove grane znanosti

Razvijaju se čak i nove znanstvene grane poput nutrigenetike i nutrigenomike. Ipak, čini se da sami možemo učiniti najviše - a to je da već pri dva ili tri kilograma viška upalimo crveno svjetlo i smanjimo obroke dok nije prekasno.

Izdvajamo